Slider

Miholjština.info

Prvi informativni portal Miholjštine

PREPORUKE ZA PONAŠANJE TIJEKOM VELIKIH VRUĆINA

Vrućina i zdravlje – Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

Autor/Izvor:D.Š./HZJZ Foto/Izvor :Ilustracija G.A./Pb
24.06.2022.

Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a još nas čeka i nekoliko toplinskih valova. Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara.

Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

  • – Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava
  • – Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu
  • – Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta
  • – Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu
  • – Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost
  • – UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom)
  • – UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:

  • – Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara
  • – Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
  • – Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
  • – Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
  • – Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
  • – Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
  • – Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta

Također, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite:

  • – Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću
  • – Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu
  • – Isključite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu
  • – Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor
  • – Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka
  • – Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske
  • – Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka
  • – Birajte najhladniju prostoriju za boravak

Ostale preporuke:

  • – Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati
  • – Potražite hlad
  • – Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu
  • – Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka
  • – Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa
  • – Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana
  • – Informirajte se o nastupanju toplinskih valova na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda

U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su kronični bolesnici. Osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i na sljedeće:

  • – Redovito uzimajte propisanu terapiju
  • – Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)
  • – Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka
  • – Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C
  • – Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku
  • – Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka
  • – Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega
  • – Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini
  • – Pijte dovoljno tekućine
  • – Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.

Što je toplinski udar?

Toplinski udar (hipertermija) je najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.

Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara:

  • – Crvena i vruća koža
  • – Glavobolja
  • – Smušenost
  • – Grčevi u mišićima
  • – Mučnina
  • – Malaksalost
  • – Razdražljivost
  • – Ubrzani puls (rad srca)
  • – Ubrzano disanje
  • – Nesvjestica
  • – Tjelesna temperatura iznad 40°C

Tko je u najvećem riziku?

  • – Kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti
  • – Osobe starije od 65 godina
  • – Djeca
  • – Radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *