Slider

Miholjština.info

Prvi informativni portal Miholjštine

ZNATE LI ZAŠTO KITIMO BOR NA BADNJAK ?

Badnjak je dan prije Božića kada se slavi rođenje Isusa. Na Badnjak se tradicionalno kiti božićno drvce.

Autor/Izvor:D.Š./Wiki
Foto:Ilustracija Pb

Božićno drvce je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića. To je obično zimzeleno stablo koje se unosi u dom ili se postavlja na otvorenom, a tijekom dana oko Božića ukrašava se kuglicama, slasticama te božićnim lampicama, malim raznobojnim svjetiljakama, dok su se prije češće ukrašavala svijećama. Na vrh drvca često se postavljaju anđeo ili zvijezda repatica koja predstavlja Betlehemsku zvijezdu iz priče o rođenju Isusa Krista.

Tradicionalno, božićna se drvca ne unose u domove niti ukrašavaju prije Badnjaka,(24.prosinca), a iznose se na blagdan Sveta tri kralja odnosno Bogojavljenje (6.siječnja) kada i završavaju božićni blagdani.

Rezultat suvremene komercijalizacije Božića je i postavljanje drvaca mnogo ranije nego što je to uobičajeno; u pojedinim se trgovinama drvca postavljaju već krajem listopada i većini je jedino važno da imaju što veći i što stiliziraniji bor u svom domu.

Šarene kuglice, treptajuće lampice, razni ukrasi. Mnogima je Božić nezamisliv bez ukrašenog bora. No, kakve veze ima blagdan Isusovog rođenja s okićenom jelkom?

Dodirnih točaka između Kristova rođenja i kićenja bora nema. ‘Kićenje drvca je više etnološka tradicija. Stablo simbolizira vezu neba i zemlje, korijenje koje je u zemlji i stablo koje ide prema nebu.

Tradicija kićenja bora rođena je još u srednjem vijeku u Njemačkoj, kada se za Božić bor kitio crvenim jabukama. S vremenom se to proširilo po cijelom Starom kontinentu. Taj je običaj isprva bio rezerviran samo za bogate, no prihvatili su ga ubrzo svi. 

Neki ipak tvrde kako je ta tradicija počela puno ranije, još 723. ili 724. godine, kada je kršćanski misionar Bonifacije posjekao jedan od Donarovih hrastova, stablo koje je drevno germansko pleme Hata smatralo svetim. Time je Bonifacije zapravo želio potaknuti pogane da odbace svoje religije i prihvate kršćanstvo.  

U Hrvatskoj se tek u 19 stoljeću počinje pojavljivati običaj ukrašavanja božićnog drvca na što su utjecali njemačka tradicija te tadašnji prostorno-politički odnosi. Ipak, čak i prije širenja tog običaja, domovi su na Badnjak bili ukrašavani cvijećem, plodovima i zelenilom, a za to su najčešće bila zadužena djeca. Uz to, u kuću se unosio badnjak, debeli panj ili klada koji je na tu noć, ali i kasnije, gorio na ognjištu. U početku su se kitila bjelogorična stabla, a kasnije, učestalim pošumljavanjem, za ukrašavanje se počinju koristiti crnogorična stabla.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *