14. STUDENI – SVJETSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI
U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi.
Autor/Izvor;D.Š./ZZJZDNZ
14.11.2022.
Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog dvadeset i prvu godinu zaredom. Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2021.-2023.. godine je Dostupnost zdravstvene zaštite a fokus ovogodišnjeg obilježavanje je na dostupnosti edukacije o šećernoj bolesti sa sloganom Edukacijom do bolje sutrašnjice.
Danas je Patronažna služba Doma zdravlja Osječko-baranjske županije u Donjem Miholjcu provodila preventivno mjerenje glukoze u krvi te krvnog tlaka.
– Akcija se provodi s ciljem prevencije te podizanja svijesti o važnosti ranog otkrivanja ove bolesti. Do sada nam se odazvalo 55 osoba, zadovoljni smo odazivom te ćemo i ubuduće provoditi ovakve akcije.- rekla je voditeljica Doma zdravlja u Donjem Miholjcu, Biljana Kovačević
Šećerna bolest u svijetu
U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 643 milijuna do 2030. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 6.7 milijuna ljudi, odnosno 1 osoba svakih 5 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.
Šećerna bolest u Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj je 2021. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 327785 osoba s dijagnozom šećerne bolesti i procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih preko 500000.
Razlikuju se dva osnovna tipa šećerne bolesti: tip 1 kada gušterača ne proizvodi inzulin i tip 2 kada je učinak proizvedenog inzulina smanjen.
Tip 2: Najčešći je oblik šećerne bolesti (90% ljudi sa šećernom bolesti ima tip 2), koji se obično otkrije u starijoj dobi i u poodmaklom stupnju razvoja bolesti kada su nastale komplikacije na drugim organima.
Tip 1: Zbog poremećaja obrambenog (imunološkog) sustava kod šećerne bolesti tip 1 stvaraju se antitijela koja uništavaju vlastite stanice gušterače koje proizvode inzulin. Bolest se razvije uništenjem 70-90% stanica. Obično se javlja kod djece i mlađih osoba.
Postoji još i dijabetes u trudnoći, kao i ostali (rjeđi) oblici dijabetesa, kao što je šećerna bolest nakon upale gušterače ili nakon uzimanja kortikosteroida.
Koji su rizični čimbenici?
Tip 1: Iako se još uvijek istražuju rizični čimbenici za dijabetes tip 1, neki genetski čimbenici, okolišni čimbenici, starija dob žene u vrijeme porođaja te izlaganje nekim virusnim infekcijama povećavaju rizik za obolijevanje.
Tip 2: Rizični čimbenici za dijabetes tip 2 su starija dob (40 g. i više), pretilost, pozitivna obiteljska anamneza (srodnici prvog stupnja oboljeli od šećerne bolesti), smanjena tolerancija na glukozu, tjelesna neaktivnost, visoki krvni tlak, povišene vrijednosti triglicerida i snižene vrijednosti HDL kolesterola, te žene koje su za vrijeme trudnoće imale šećernu bolest.
Koji su upozoravajući znakovi/simptomi šećerne bolesti?
Simptomi oba tipa šećerne bolesti su: prekomjerna žeđ, učestalo mokrenje, neobjašnjivi gubitak tjelesne težine, umor i iscrpljenost, jaka glad, iznenadne smetnje vida, nedostatak koncentracije, suha koža, rane koje sporo zacjeljuju, češće infekcije nego obično.
Kod dijabetesa tip 2, na početku bolesti simptomi često nisu izraženi u tolikoj mjeri pa do postavljanja dijagnoze prosječno prođe 5-7 godina. Kod tipa 1 bolest nastaje iznenada.
Komplikacije šećerne bolesti
Što šećerna bolest dulje traje, veća je mogućnost razvoja komplikacija. Šećerna bolest tip 2 često se otkriva u poodmaklom stupnju razvoja bolesti kada su nastale komplikacije na drugim organima (promjene na krvnim žilama koje mogu uzrokovati srčani ili moždani udar, zatajenje bubrega, oštećenja živaca (dijabetička neuropatija) te oštećenja malih krvnih žila u oku (retinopatija). Boljom regulacijom dijabetesa, pojava komplikacija se znatno smanjuje.
Liječenje
Osim terapije lijekovima, obavezne su dijetetske mjere (izbjegavanje hrane bogate jednostavnim šećerima i hrane sa zasićenim masnim kiselinama, smanjenje konzumacije alkohola), redovita tjelesna aktivnost najmanje 30 minuta dnevno, održavanje tjelesne težine u poželjnim vrijednostima, prestanak pušenja, redovite kontrole u svrhu ranog otkrivanja mogućih komplikacija.
Ukazati na značaj prevencije, ranog otkrivanja bolesti, kao i na optimalno reguliranje šećera u krvi najbolji je način borbe protiv dijabetesa.
Koje su mjere prevencije?
Trenutno se šećerna bolest tip 1 ne može prevenirati, dok zdrave prehrambene navike, tjelesna aktivnost i održavanje poželjne tjelesne težine mogu smanjiti rizik obolijevanja od šećerne bolesti tip 2. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za šećernu bolest redovita šetnja najmanje 30 minuta dnevno može smanjiti rizik od šećerne bolesti tip 2 za 35-40%.
