DHMZ ZA ČETVRTAK IZDAO CRVENO UPOZORENJE – DONOSIMO PREPORUKE ZA PONAŠANJE TIJEKOM VELIKIH VRUĆINA

DHMZ za sutra izdao crveno upozorenje za Osječku, Zagrebačku i Karlovačku regiju – očekuju se visoke temperature.

Autor/Izvor:D.Š./DHMZ/ Foto/Izvor :Ilustracija G.A./Pb/DHMZ
25.06.2025.

DHMZ je za sutra izdao crveno upozorenje za Osječku, Zagrebačku i Karlovačku regiju. Očekuju se visoke temperature, stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara.

Zaštitite sebe, djecu i starije. Postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih tijela. Stručnjaci ističu da visoka temperatura zraka i toplinski val imaju utjecaj, i to negativan, na naše mentalno zdravlje. Vrućina utječe na naš mozak i kako raste temperatura oko nas raste i temperatura među nama. Postajemo razdražljivi i osjetljivi, smetaju nas i sitnice. Neki postaju samo razdražljiviji bez većih posljedica, a za druge je to i puno ozbiljnije. Tijekom toplinskog vala učestalija je razdražljivost koja vodi do nasilja i agresije, a raste i broj suicida.

Razlog zbog kojeg dolazi do pojačane razdražljivosti, smanjenja tolerancije na frustraciju je taj da naš mozak pri visokim temperaturama počinje raditi na drugačiji način i zato ne uspijevamo izaći na kraj sa „tankim živcima“. Vrućina utječe negativno na mozak i izaziva stres organizma pa je važno fokusirati se na stvari koje volimo raditi kako bi našu temperaturu i narav držali pod kontrolom. Osim toga, vrućina čini ljude umornima, čak i kada se ne izlažu većem naporu.

Fluktuacije vremenskih prilika mogu utjecati na povišenu razinu psihološkog stresa, depresiju i stopu suicida.  Kako temperatura raste do ekstremnih vrijednosti obavljanje svakodnevnih obaveza koje izazivaju određeni nivo stresa na dnevnoj bazi  može postati otežano zbog letargije, nesanice i nemogućnosti da normalno funkcioniramo tijekom izvanrednih okolnosti-u ovom slučaju vrućine.

Vrućine mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Štetni učinci vrućina na zdravlje u velikoj se mjeri mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom uz istovremenu zaštitu od bolesti uzrokovane koronavirusom.

Neke od preporuka za ponašanje prilikom vrućina.

Rashladite svoj dom:

• – Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
• – Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
• – Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
• – Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• – Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
• – Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

Klonite se vrućine:

• – Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
• – Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 – 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
• – Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• – Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
• – Potražite sjenu.
• – Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
• – Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
• – Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:

• – Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
• – Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
• – Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• – Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
• – Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
• – Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima:

• – Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana
• – Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• – Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• – Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Ako imate zdravstvene probleme:

• – Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
• – Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:

• – Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
• – Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
• – Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.
• – Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika/hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem – kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 – 30 °C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 °C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se i preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!

Važni brojevi:

• Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku)
• Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.