SVJETSKI DAN VIRUSNIH HEPATITISA

Svake godine život izgubi više od  milijun ljudi oboljelih od hepatitisa B i C.

Autor/Izvor:D.Š./HZJZ Foto/Izvor:HZJZ
28.07.2024.

Svake godine, 28. srpnja, s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa, obilježava se Svjetski dan hepatitisa (engl. World Hepatitis Day). Svjetski dan hepatitisa ujedno pripada i jednom od sedam službeno propisanih javnozdravstvenih dana Svjetske zdravstvene organizacije.

Virusni hepatitisi A, B, C, D i E izazivaju akutnu infekciju i upalu jetre, a infekcija virusima hepatitisa B, C i D može uzrokovati kronični hepatitis koji u slučaju neliječenja dovodi do ciroze i raka jetre. Time hepatitisi B i C izazivaju veliku pažnju javnog zdravstva.

Svjetski dan hepatitisa je prilika za podsjećanje na jačanje napora u postizanju ciljeva održivog razvoja i eliminaciju hepatitisa do 2030. poticanjem dodatnih akcija i angažmana pojedinaca, udruga i cijele javnosti. Napori za prevenciju virusnih hepatitisa usmjereni su na podizanje svijesti o svim aspektima zaraze, a uključuju dodatno promicanje cijepljenja, edukacije o spolnom zdravlju i drugim rizičnim ponašanjima i načinima zaštite, pristupačnog testiranja te liječenje svima kojima je potrebno. Načini zaštite uključuju cijepljenje protiv hepatitisa B, korištenje zaštite prilikom spolnih odnosa, izbjegavanje korištenja već upotrebljenih igala i ostalog pribora prilikom injektiranja droga, konzumiranje zdravstveno ispravne hrane i vode),

Od pet vrsta virusnih hepatitisa hepatitis B i C su najčešći, Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu trenutno živi 354 milijuna ljudi s hepatitisom B ili C, a svake godine život izgubi više od  milijun ljudi oboljelih od hepatitisa B i C. Oko 8000 ljudi svakog dana zarazi se hepatitisom B ili C, a čak 90 % njih ostaje nedijagnosticirano. Dugotrajna neliječena infekcija uzrokuje teška oštećenja jetre te može dovesti do ciroze i raka jetre koji se uglavnom otkrivaju prekasno za uspješno liječenje. S obzirom da bolest često nema nikakvih simptoma ili su oni oskudni, testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti.

U doba pandemije bolesti COVID-19, procjenjuje se da su u svijetu testiranja na hepatitise smanjena za oko 60%. To je rezultiralo time da danas čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog hepatitis statusa. Međutim, s prestankom pandemije COVID-19, naglašava se važnost ponovnog uspostavljanja aktivnosti usmjerenih ka postizanju globalnih ciljeva SZO-a za ubrzanje eliminaciju virusnih hepatitisa do 2030. godine.

Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od 1 %), no ona je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 37 % do 60 % prema podacima istraživanja prevalencije HIV-a, hepatitisa C i rizičnih ponašanja kod osoba koje injektiraju droge u Republici Hrvatskoj provedenog u 2022. Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40 000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12 000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C.

Na temelju prijava zaraznih bolesti u registar zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 54 oboljelih od hepatitisa B i 130 oboljelih od hepatitisa C. U 2020. i 2021. godini uslijed reorganizacije zdravstvenog sustava i aktivnosti usmjerenih na prevenciju pandemije COVID-19 zabilježeno je manje slučajeva hepatitisa B i hepatitisa C nego prethodnih godina (godišnje 23 slučaja hepatitisa B i 99 odnosno 111 slučaj hepatitisa C). U 2022. godine, zabilježene su 24 osobe oboljele od hepatitisa B, a od hepatitisa C 21 osoba.

Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.

U Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 60-ak godina čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. Javlja se kao pojedinačan slučaj bolesti ili u sklopu manje epidemije. Veći broj oboljelih od uobičajenih pet do dvadesetak slučajeva godišnje zabilježeno je 2017. i 2018. godine, kada je bilo 96 odnosno 47 oboljelih od hepatitisa A u sklopu epidemije koja se iz Europe proširila u Hrvatsku, kada se značajan udio oboljelih zarazio spolnim putem među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). U 2022. godini također je zabilježen porast oboljelih od hepatitisa A, kada je zabilježeno 207 oboljelih. Dio oboljelih zarazio se zaraženom hranom, a dio spolnim kontaktom s oboljelim osobama (uglavnom MSM populacija). Hepatitis E bilježi se sporadično, do pet oboljelih godišnje, u 2022. godini dva oboljela, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.

Osobe koje su bile ili misle da su bile u riziku za zarazu hepatitisom B ili C mogu se anonimno i besplatno testirati u Centrima za anonimno i besplatno testiranje u Zavodima za javno zdravstvo i HZJZ-u te Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Zagreb. Lokacije i radna vremena centara za testiranje mogu se pronaći  u Tražilici zdravstvenih usluga mobilne aplikacije Spolno zdravlje. Za informacije o testiranju i liječenju virusnih hepatitisa možete se obratiti svom izabranom liječniku obiteljske medicine ili online savjetovalištu u sklopu aplikacije Sve o hepatitisu u obrascu Pitaj stručnjaka.