MIRKO ŠAJKUNIĆ NAJBOLJI NA 19. KOBASICIJADI – SMOTRI OCJENJIVANJA SLAVONSKE KOBASICE
Mirko Šajkunić proizveo najbolju kobasicu, a Krešimir Mitrović najbolju kulenovu seku.
Autor:D.Š.
01.03.2026.
U organizaciji Udruge “Čuvari slavonske tradicije“ iz Donjeg Miholjca, (28. veljače) u mjesnom domu u Šljivoševcima održana je 19. Kobasicijada, tradicionalna smotra i ocjenjivanje suhe slavonske kobasice. Manifestacija je i ove godine okupila brojne proizvođače, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i ljubitelje domaćih suhomesnatih proizvoda s područja Miholjštine i šire okolice. Svečanosti su nazočili i gradonačelnik Donjeg Miholjca Dražen Trcović, načelnik Općine Magadenovac Danijel Živković te načelnik Općine Viljevo, Dominik Knežević, i Načelnik Općine Podravska Moslavina, Dominik Cerić.
Na ovogodišnjoj Kobasicijadi ocijenjeno je 29 uzoraka Slavonske kobasice i 27 uzoraka kulenove seke. Ocjenjivačka komisija, koju su činili prof. dr. sc. Boris Lukić (FAZOS), prof. dr. sc. Krešimir Mastanjević (PTFOS), te Zoran Putniković (Udruga kuhara i slastičara grada Slatine), a ocjenjivala je uzorke prema kriterijima: vanjski izgled, tekstura, presjek, miris i okus. Uzorci su, ovisno o broju osvojenih bodova, nagrađeni zlatnom, srebrnom ili brončanom medaljom. Titulu najbolje kulenove seke osvojio je Krešimir Mitrović (Donji Miholjac), dok je najbolju Slavonsku kobasicu proizveo Mirko Šajkunić. (Koška).
Medalje i nagrade najboljima uručio je predsjednik Udruge Čuvari slavonske tradicije, Stjepan Živković.
Živković je u svom obraćanju zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi manifestacije, te ocjenjivačkom sudu koji su svojim stručnim doprinosom podigli razinu natjecanja, istaknuvši pritom kako cilj manifestacije nikada nije bio samo natjecanje, nego povezivanje ljudi, njegovanje tradicije i ostavljanje vrijednog nasljeđa generacijama koje dolaze.
Posebno ga je obradovao pozitivan pomak da su uz kobasice ove godine u velikom broju pojavila i kulenova seka, gotovo u istom omjeru. Zaključio je kako se trendovi mijenjaju jer je proizvodnja kulena zahtjevnija i dugotrajnija zbog procesa fermentacije i zrenja, dok kulenova seka predstavlja bržu i pristupačniju alternativu. Smatra da je svaka promjena nabolje dobrodošla, jer pokazuje da se proizvodnja razvija i prilagođava.
U šaljivom tonu osvrnuo se i na različite nazive za kulen u Slavoniji, istaknuvši kako se ni oko toga Slavonci ne mogu uvijek usuglasiti. No iza te dosjetke stoji ozbiljna poruka: bez zajedništva i jasnog identiteta teško je ozbiljno nastupiti na tržištu.
Živković se potom osvrnuo na stanje u stočarstvu, istaknuvši kako je ono već desetljećima u teškoj situaciji, a unatoč kvaliteti domaćih proizvoda, proizvođači se suočavaju s nedostatkom tržišta i nemogućnošću plasmana robe. Usporedio je situaciju s drugim regijama koje su uspjele brandirati i plasirati svoje proizvode, dok domaći proizvođači često nemaju kome prodati ono što proizvedu. Posebno je naglasio paradoks da se u trgovinama mogu pronaći brojni uvozni proizvodi po niskim cijenama, dok domaći proizvođači teško dolaze do polica trgovačkih lanaca.
Podsjetio je kako je Slavonska kobasica zaštićena oznakom zemljopisnog podrijetla, zahvaljujući višegodišnjem trudu Udruge i njezina vodstva. Ipak, unatoč zaštiti, takvih proizvoda gotovo da i nema u velikim trgovačkim lancima. Kao jedan od razloga naveo je složene administrativne procedure i brojne propise koji malim proizvođačima otežavaju rad. Smatra da su domaći proizvođači preopterećeni pravilima i birokracijom te da im je za ozbiljniju proizvodnju potrebna čitava logistika stručnjaka, što mnoge obeshrabruje.
Zaključio je kako, unatoč svim poteškoćama, ovakve manifestacije pokazuju da postoji volja i snaga da se očuva domaća proizvodnja i tradicija. Naglasio je da se malim, ali ustrajnim koracima može dokazati da domaći proizvođači mogu opstati i ostati svoji na svome. Poručio je kako je važno ne odustati, nego nastaviti raditi kvalitetno i drugačije od industrijske proizvodnje, čuvajući autentičnost slavonskih proizvoda.
U nastavku, uslijedio je dostojanstven i emotivan trenutak posvećen uspomeni na Zvonka Golinca, jednog od utemeljitelja i pokretača Udruge, čovjeka čiji su predanost, energija i ljubav prema slavonskoj tradiciji trajno obilježili rad Udruge i razvoj Kobasicijade kroz gotovo dva desetljeća.
Stjepan Živković je istaknuo kako mu je velika čast što je od samih početaka sudionik ove manifestacije, koja već devetnaest godina okuplja zaljubljenike u slavonsku tradiciju. Naglasio je kako je među osnivačima bio i njihov vječni član, Zvonko Golinac, koji danas, nažalost, više nije s njima.
Prisjetio se kako je Zvonko još prošle godine u Magadenovcu pomagao sucima i rezao kobasice i kulene kandidatima. Njegov odlazak ostavio je veliku prazninu, no upravo je ova obljetnica prilika da mu se oda počast te da se javno potvrdi kako će Udruga nastaviti ono što je započela skupina entuzijasta, među kojima je Zvonko bio jedan od prvih i najpredanijih.
Živković je rekao da suradnja sa Zvonkom nije uvijek bila jednostavna jer je on uvijek težio boljem i temeljitijem pristupu. Provjeravao je svaki detalj, brinuo se o organizaciji, zvao suradnike i profesore, donosio drva, rješavao logistiku i stalno propitivao je li sve učinjeno kako treba. Upravo ta njegova upornost i odgovornost bile su razlog zašto se bez njega manifestacija gotovo nije mogla zamisliti. Tijekom gotovo dva desetljeća dao je nemjerljiv doprinos opstanku i razvoju Kobasicijade.
Na kraju obraćanja, predsjednik je uputio posebne riječi zahvale Zvonkovoj supruzi, Jadanki Golinac, te joj uručio zahvalnicu u njegovu čast.
Mirko Šajkunić – dobitnik zlatne medalje za najbolje proizvedenu Slavonsku kobasicu
Mirko Šajkunić, dobitnik zlatne medalje za najbolje proizvedenu slavonsku kobasicu, nije krio oduševljenje postignutim uspjehom. Proizvodnjom kobasica bavi se cijeli život, a znanje i iskustvo stjecao je uz svoga oca, od kojega je naučio temeljne vještine i tajne zanata. Ističe kako je ključ uspjeha u kvalitetnoj paprici, pomno odabranom i zrelom mesu te u predanom i ustrajnom radu. Redovito sudjeluje na natjecanjima, a ovogodišnja nagrada za prvo mjesto već mu je druga takva pobjeda u ovoj godini, što potvrđuje kontinuitet kvalitete i predanosti tradicijskoj proizvodnji.
REZULTATI 19. SMOTRE OCJENJIVANJA SLAVONSKE KOBASICE
SLAVONSKA KOBASICA
Zlatna medalja – Mirko Šajkunić (Koška)
Srebrna medalja – Marko Falamić (Rakitovica
Brončana medalja – Sandra Kušenić (Našice)
KULENOVA SEKA
Zlatna medalja – Krešimir Mitrović (Donji Miholjac)
Srebrna medalja – Vjekoslav Štebih (Osijek)
Brončana medalja – Filip Franc (Viljevo)
Podsjetimo, Kobasicijada je pokrenuta s ciljem očuvanja tradicionalne proizvodnje slavonske kobasice i kulenove seke te prijenosa znanja i iskustva među proizvođačima. Tijekom gotovo dva desetljeća izrasla je u prepoznatljivo okupljanje koje uspješno spaja stručni natjecateljski dio s druženjem, razmjenom recepata i njegovanjem običaja duboko ukorijenjenih u slavonski identitet.
