OČEKIVANI ULAZAK HRVATSKE U EUROPODRUČJE 1.1.2023.
Trenutkom prihvaćanja eura sve ono što je u kunama u bankama automatski će se pretvoriti u eure.
Autor/Izvor:D.Š/VRH
Foto/Izvor:J13/PB
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić predstavili su danas, na konferenciji za medije u Banskim dvorima Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Predstavljajući Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute premijer Plenković naglasio je da je cilj da se ono provede bez troškova za građane, jednostavno, jasno i transparentno, uz zaštitu potrošača. Poručio je da je riječ o kulminaciji procesa na kojem Hrvatska sustavno radi zadnja dva desetljeća – od kada je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Schegenski prostor i Europodručje su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska još treba pristupiti, a 2022. bit će godina odluka i o jednom i o drugom.
Premijer Plenković pojasnio je zašto Hrvatska pristupa Europodručju.
Hrvatska je visokoeurizirana ekonomija – primjerice, 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica Europodručja i 60 posto robne razmjene odnosi se na države članice Europodručja, dok je 70 posto oročene štednje građana je ili u euru ili za njega vezano. Nadalje, otprilike 60 posto kredita odnosi se na kredite u eurima.
Podsjetio je da je Hrvatska 10. srpnja 2020. primljena u Europski tečajni mehanizam II, čime je potvrdila svoju reputaciju i kredibilitet da sustavno ispunjava ciljeve prema Europodručju. Iste je godine usvojen i Plan za zamjenu kune eurom, koji se kvalitetno ispunjava.
U planu zakonodavnih aktivnosti, istaknuo je premijer, više je od 70 zakonskih prijedloga koje će Vlada tijekom ove godine uputiti Hrvatskom saboru na usvajanje, a vezani su za uvođenje eura – a riječ je o ispunjavanju kriterija, pripremi gospodarstva te pripremi za tehničko-fizičku zamjenu kune eurom.
Premijer Plenković istaknuo je da će od danas za godinu dana jedino platno sredstvo u Hrvatskoj biti euro.
“Cilj je da ta prilagodba ide nesmetano i neprekidano i da omogući učinkovito funkcioniranje gospodarstva, da se građani na vrijeme informiraju, kao i gospodarstvo kao i svi državni sustavi, i da očekivani ulazak Hrvatske u Europodručje, a to je 1. siječnja 2023. bude obavljen na korektan i pravilan način”, kazao je predsjednik Vlade te najavio da će prijedlog zakona danas biti pušten u javno savjetovanje.
Naveo je glavne principe ovoga zakona – uređenje pravnog okvira, zamjena gotovog novca, opskrba gotovim novcem svih subjekata, konverzija kredita i depozita i, posebno važno istaknuo je zaštitu potrošača u pogledu zaštite od neopravdanog povećanja cijena.
S tim na umu, pojasnio je, plan je da se od početka rujna ove godine istaknu cijene i u eurima i u kunama, kako bi proces senzibiliziranja građana na euro krenuo prije nego što se on uvede i kako bi se građanima olakšao izračun cijena iz kuna u euro, one će još godinu dana nakon uvođenja eura, biti istaknute u obje valute.
“Želimo da ovaj proces bude jednostavan i da prođe bez troškova za građane”, poručio je predsjednik Vlade pojasnivši da se pod time podrazumijeva da se pozove građane koji imaju kune koje drže kod sebe da ih već sada polažu na svoje račune u bankama.
Nema troška za građane kod konverzije, a kune u bankama automatski će se pretvoriti u eure.
Trenutkom prihvaćanja eura sve ono što je u kunama u bankama automatski će se pretvoriti u eure. Naglasio je da prigodom zamjene kune u euro u bankama, Hrvatskoj pošti i FINA-i neće biti troška za građane cijelu 2023. godinu, a nakon toga roka, neograničeno, novčanice kune će se moći zamijeniti za euro u Hrvatskoj narodnoj banci.
Nakon predstavljanja okvira i ciljeva Prijedloga zakona, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je njegove tehničke detalje te rekao da su prilikom njegova sastavljanja analizirani zakoni drugih članica Europodručja, posebno iz skupine novijih članica – Slovenije, Slovačke, Litve, Latvije i Estonije. Dodao je da Prijedlog zakona sadrži 79 članaka, podijeljenih u deset dijelova, a kroz proces javnoga savjetovanja dodatno će se unaprijediti i poboljšati, ako bude potrebno.
Naglasio je da će se, od datuma uvođenja eura, iznosi navedeni u kunama u pravnim instrumentima, podzakonskim propisima i registrima smatrati iznosima u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, čime će se riješiti problem konverzije i ako slučajno nešto i nije pokriveno ovim zakonom, odnosno svim onima koji se mijenjaju tijekom ove godine.
Na pitanje kako će uvođenje eura utjecati na inflaciju odnosno porast cijena, ministar financija Zdravko Marić rekao je da su analize provedene na sedam zemalja koje su zadnje uvele euro pokazale da je taj negativni efekt bio jednokratan, na godišnjoj razini od 0,2 postotna boda, a s obzirom da smo suočeni s ubrzavanjem inflacije, na sam proces uvođenja eura pod tom prizmom treba gledati još detaljnije i pozornije. – te dodao da je zato veliki naglasak stavljen na aktiviranje što je moguće više mehanizama kako bi se spriječio bilo kakav dodatni, neopravdani, porast cijena iznad ovoga s kojim smo suočeni.
