ODRŽAN 6. AGROROCKS – IZVOZNI POTENCIJALI HRVATSKE POLJOPRIVREDE U FOKUSU
Izvozni potencijali hrvatskog agrara u fokusu šestog AgroRocksa.
D.Š./IGG Foto: Krume Ivanovski
18.09.2026.
Izvozni potencijali hrvatske poljoprivrede, sigurnost hrane, primjena novih tehnologija i budućnost novinarstva u doba umjetne inteligencije bile su glavne teme šestog izdanja konferencije AgroRocks, održanog 17. rujna na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Ovogodišnji AgroRocks održan je u okviru međunarodnog kongresa agrarnih novinara IFAJ Croatia 2026, čime je konferencija dobila izrazito međunarodni karakter. U Osijek je stiglo oko 170 agrarnih novinara i komunikatora iz 40 zemalja svijeta, pružajući priliku da se o hrvatskoj poljoprivredi i njezinim potencijalima govori pred međunarodnom publikom. Konferenciju je otvorio predsjednik IFAJ-a Steve Werblow, koji je podsjetio na 70 godina djelovanja Međunarodne federacije agrarnih novinara i njezinu ulogu u povezivanju novinara koji prate poljoprivredu diljem svijeta.
Govoreći o strateškim smjernicama hrvatske poljoprivrede, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak istaknuo je povećanje proizvodnje hrane, produktivnosti i konkurentnosti kao ključne ciljeve. Poseban naglasak, rekao je, stavlja se na mlade poljoprivrednike, inovacije, digitalizaciju i preciznu poljoprivredu, čemu se prilagođavaju modeli potpora, nacionalni programi i mjere vezane uz poljoprivredno zemljište.
Krešimir Ivančić, savjetnik za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a i kohezijsku politiku, naglasio je potrebu za dugoročnom strategijom. Prema njegovim riječima, poljoprivreda nije samo proizvodnja hrane, već ima važnu ulogu u očuvanju ruralnog prostora, gospodarstva i lokalnih zajednica.
Na problem konkurentnosti osvrnula se Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK. Istaknula je da Hrvatska ima velike potencijale, ali i ozbiljne strukturne probleme. „Ključ je u povećanju produktivnosti, bez obzira govorimo li o malim, srednjim ili velikim gospodarstvima, jer veća produktivnost donosi veću dobit, mogućnost novih investicija i veću konkurentnost“, rekla je Jurišić. Dodala je kako je potrebno povećati proizvodnje veće dodane vrijednosti, osobito voća, povrća i stočarstva, te smanjiti oslanjanje isključivo na klasične ratarske kulture.
Prema podacima koje je predstavila, Hrvatska u većini ključnih pokazatelja poljoprivrednog kapaciteta doseže oko jedan posto razine EU-27, dok je prosječna ekonomska veličina hrvatskog poljoprivrednog gospodarstva tek oko 35 posto europskog prosjeka. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2025. godini premašila je tri milijarde eura, no taj je rast prvenstveno posljedica viših cijena, dok obujam proizvodnje stagnira. Hrvatska je pritom i dalje neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Prema iznesenim podacima, prošlu je godinu završila s deficitom od 2,8 milijardi eura, dok je suficit ostvarila u kategorijama žitarica, uljarica i ribe.
Nikola Velicki, osnivač i predsjednik Uprave tvrtke Rabo d.o.o., istaknuo je da Hrvatska kao mala zemlja ne može konkurirati velikim proizvođačima količinom, već priliku treba tražiti u specijalizaciji i proizvodima veće dodane vrijednosti.
O sigurnosti hrane na razini Europske unije govorilo se u kontekstu sve većih financijskih i klimatskih pritisaka. Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj za Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), istaknuo je kako se poljoprivreda više ne može promatrati kroz samo jedan segment.
„Agronomija, operativa i ekonomija moraju ići ruku pod ruku kako bismo osigurali stabilnu i održivu proizvodnju hrane“, poručio je Vešligaj.
Jedna od tema bila je i mogućnost razvoja hrvatskih AgriTech inovacija te njihovog plasmana na globalno tržište. Predstavljena su tehnološka rješenja kompanija AGRIVI i Abysalto. Nenad Mandić, direktor Abysalta, govorio je o sve većoj ulozi umjetne inteligencije i robotike u poljoprivredi. Istaknuo je kako je primjena AI-ja još uvijek u ranoj fazi, dok bi sljedeći veliki korak mogla biti robotika koja umjetnu inteligenciju iz digitalnog okruženja uvodi u fizički svijet. Roboti i koboti, koji rade zajedno s ljudima, mogli bi preuzeti dio fizički zahtjevnih i repetitivnih poslova te dugoročno promijeniti način organizacije proizvodnje.
Budući da je AgroRocks održan u okviru IFAJ Croatia 2026, značajan dio programa bio je posvećen i budućnosti novinarstva u vremenu umjetne inteligencije. Na panelu o AI-ju i novom licu novinarstva raspravljalo se o promjenama koje umjetna inteligencija već donosi u stvaranju i distribuciji sadržaja, ali i o pitanjima povjerenja, autentičnosti, autorskih prava i financijske održivosti medija.
Prof. dr. sc. Katharina Seuser iz Europske mreže agrarnih novinara (ENAJ) istaknula je da AI više nije tehnologija budućnosti, već alat koji je već dio brojnih novinarskih procesa. Budućnost novinarstva pritom vidi u stručnosti, provjeri informacija i sposobnosti novinara da publici pruži kontekst.
„AI je alat. Može nam pomoći, ali moramo znati kako ga koristiti, kako prepoznati što je istinito i kako pronaći izvore“, poručila je novinarka i predsjednica Europske federacije novinara Maja Sever.
Seuser je zaključila kako, bez obzira na razvoj tehnologije, novinari moraju zadržati interes za ljude i njihove priče.
Razgovaralo se i o digitalnim medijima, povjerenju publike i promjenama u načinu konzumiranja informacija, kao i o pitanju „Postoji li uopće pravo novinarstvo bez nakladnika?“
Šesto izdanje AgroRocksa tako je ponovno povezalo poljoprivredu, znanost, tehnologiju i komunikaciju, a održavanje konferencije u sklopu IFAJ Croatia 2026 omogućilo je da se o hrvatskom agraru i njegovim razvojnim izazovima razgovara u društvu agrarnih novinara i komunikatora iz cijeloga svijeta.
