ODRŽANO PREDAVANJE O PROJEKTU ZAMJENE AZBESTNIH KROVOVA I FASADA
Suzbijanje zdravstvenih rizika povezanih s izlaganjem azbestu neophodno je za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša.
Autor/Izvor:D.Š./ZZJZDNŽ
27.01.2023.
U Velikoj vijećnici dvorca Mailath u Donjem Miholjcu (27.01.2023.) održano je predavanje o projektu zamjene azbestnih krovova i fasada. Predavanje je organizirala Udruga Moj otok, a Nenad Maljković nazočne je upoznao o načinu i važnosti njegova uklanjanja jer može uzrokovati teška oboljenja. Maljković je istaknuo sve veći interes jedinica lokalnih samouprava za sudjelovanje u sufinanciranju svojih mještana u uklanjanju azbestnih krovova i fasada, te dodao da je uloga lokalnih samouprava da pomognu onima kojima je egzistencija ugrožena i koji imaju azbestne krovove, a samostalno ne mogu riješiti taj problem te da se kroz udruživanje može na tržištu postići znatno niža cijena zamjene azbestnih ploča kao i njihovo zbrinjavanje obzirom na veći obim poslova.
Podsjetimo, zabrana proizvodnje, prometa i upotrebe azbesta i materijala koji sadrže azbest u Republici Hrvatskoj stupila je na snagu 2006. godine. Prema odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom građani mogu u reciklažno dvorište odnijeti svakih šest mjeseci do 200 kg tog otpada.
Što je azbest?
Azbest je grupa minerala (silikata) koji izgledaju poput tankih vlakana. Riječ azbest potječe iz grčkog jezika, a znači negasivo ili neuništivo. Ova vlakna su sitna i mogu se vidjeti samo mikroskopom. Ukoliko se azbestna vlakna nađu u zraku, mogu se udahnuti i ući u pluća, te pri dugotrajnom izlaganju izazvati rak pluća i druge plućne bolesti.
Gdje se nalazi azbest?
Azbest se može nalaziti u prirodi i u proizvodima koje stvara čovjek. U prirodi azbest je mineral koji je dio stijena i tla, a ukoliko dospije u zrak (primjerice vremenskim prilikama ili kod gradnje) može postati prijetnja po zdravlje. Međutim, ukoliko se prirodni azbest „ne dira“ i ne dospije u zrak, on je praktički bezopasan.
Obzirom da je azbest dobar izolator elektriciteta, mehaničkih sila, zraka, topline i otporan je na koroziju, toplinu i većinu kemikalija, smatra se da svoju primjenu nalazi u oko 3.000 proizvoda (npr. žbuka s azbestom, izolacija cijevi, azbestne pločice, azbestno-cementne vodovodne cijevi, protupožarna vrata, azbestne brtve).
Što se događa kad udahnemo azbestna vlakna?
Kad udahnemo azbestna vlakna, većina ih bude izbačena iz organizma, no neka od njih zaostanu u plućima i ostanu čitav život. Vlakna se tako mogu nakupljati i izazvati sitne ožiljke i upale, što na poslijetku može dovesti do opasnih bolesti.
Tko je izložen azbestu?
Valja napomenuti da smo svi mi izloženi malim koncetracijama azbestnih vlakana u zraku. Bolesti povezane s azbestom uglavnom se javljaju u radnika koji su na svom radnom mjestu izloženi azbestu (građevinski radnici, radnici koji su nekad radili u proizvodnji azbestnih proizvoda i sl.).
Koje bolesti uzrokuje azbest?
Izloženost značajnim koncentracijama azbesta može uzrokovati rak pluća, mezoteliom (rak pleure), azbestozu i razne druge bolesti pleure. Pleura je ovojnica koja obavija pluća. Azbestoza je kronična plućna bolest u kojoj dolazi do nastanka ožiljaka u plućnom tkivu i posljedičnom smanjenju plućne funkcije. Prema istraživanjima, potrebno je 15-40 godina izloženosti azbestnim vlaknima u zraku (koncentracije 0,125-30 vlakana/mL) da bi se razvile ove bolesti.
Bolesti povezane s azbestom najčešće nastaju kod osoba koje su dugotrajno ili često izložene azbestu, posebice većim koncentracijama, što se događa kod profesionalne izloženosti. Ukoliko je osoba izložena azbestu dulje vrijeme i pušač je, njezin rizik za nastanak raka pluća je veći od jednostavnog zbroja rizika od izlaganja azbestu i rizika od pušenja. Od ukupnog broja profesionalnih bolesti u Hrvatskoj, azbestoza sudjeluje s 20%.
