PISA 2025: HRVATSKI UČENICI BOLJI U PRIRODOSLOVNOJ I MATEMATIČKOJ PISMENOSTI
Istraživanje u Hrvatskoj obuhvatilo je 9700 učenika iz 278 osnovnih i srednjih škola.
-1024x1024.jpg)
D.Š./MZOM Foto:OECD/MZOM
08.09.2026.
OECD je (8. rujna 2026.) objavio rezultate PISA 2025 istraživanja, devetog ciklusa međunarodnog istraživanja znanja i vještina 15-godišnjih učenika. Istraživanje obuhvaća tri ključna područja : čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno tijekom ožujka i travnja 2025. godine, a sudjelovalo je oko 9700 učenika iz 278 osnovnih i srednjih škola.
Od ukupno 91 zemlje sudionice, Hrvatska je u prirodoslovnoj pismenosti zauzela 33. mjesto, dok je u prethodnom ciklusu bila na 36. mjestu. U matematičkoj pismenosti zauzela je 36. mjesto, u odnosu na 40. mjesto u PISA 2022 istraživanju. U čitalačkoj pismenosti Hrvatska se nalazi na 29. mjestu, što je jednaka pozicija kao u prethodnom ciklusu. Rezultati PISA istraživanja pokazuju i kakvi su stavovi hrvatskih učenika prema okolišu te njihovoj ulozi u suočavanju s klimatskim i drugim okolišnim izazovima.
O toj je temi ministar Fuchs govorio na regionalnom predstavljanju rezultata PISA 2025 istraživanja koje je održano 8. rujna 2026. godine u Bratislavi. U usporedbi sa svojim vršnjacima iz drugih zemalja OECD-a, učenici u Hrvatskoj vjeruju da mogu pozitivno utjecati na promjene. Također podupiru zajedničko djelovanje u suočavanju s okolišnim izazovima, usvajaju održiva ponašanja te su spremniji djelovati. Rezultati tako daju važan uvid u to kako mladi u Hrvatskoj vide svoju ulogu u zaštiti okoliša i koliko su spremni aktivno sudjelovati u rješavanju okolišnih izazova.
Ministar Fuchs osvrnuo se i na sve važniju temu uporabe tehnologije i umjetne inteligencije u školama. Prema rezultatima PISA 2025 istraživanja, učenici u Hrvatskoj prijavljuju relativno niske razine digitalne distrakcije u usporedbi s učenicima iz mnogih drugih zemalja koje sudjeluju u PISA programu.
Rezultati PISA istraživanja pružaju širu sliku o iskustvima, stavovima i ponašanju učenika te su zbog toga važan izvor podataka za daljnje oblikovanje obrazovnih politika i unapređenje kvalitete obrazovanja.
.jpg)
