TOPLINSKI VAL U HRVATSKOJ
Za drugi toplinski val ovog ljeta očekuje se da će trajati do nedjelje, 23. srpnja 2023.
Autor/Izvor:D.Š./DHMZ Foto/Izvor: Ilustracija G.A./Pb
21.07.2023.
U tijeku je drugi toplinski val ovog ljeta za kojeg se očekuje da će trajati do nedjelje, 23. srpnja 2023. Nakon globalno najtoplijeg lipnja otkada postoje mjerenja, u srpnju je cijela sjeverna hemisfera zahvaćena simultanim toplinskim valovima. Na nekim postajama, na nekoliko kontinenata zabilježeni su novi temperaturni rekordi. To što je ljeti vruće nije ništa neuobičajeno. Međutim, je li sve baš tako jednostavno? Otkrijte u nastavku.
Zasad bez rekordnih vrijednosti u Hrvatskoj
Ljeto je najtoplija sezona u godini na sjevernoj hemisferi. Visoke temperature zraka koje mjerimo posljednjih dana u Hrvatskoj nisu kao u pojedinim dijelovima Europe, SAD-a i Azije dosegle rekordne vrijednosti. Nakon prvog toplinskog vala ovog ljeta u Hrvatskoj, u razdoblju 22. do 23. lipnja 2023., drugi je započeo 10. srpnja s manjim prekidima u pojedinim dijelovima zemlje, što ukazuje da vrućine ne zaobilaze niti nas.
Najviša izmjerena temperatura zraka u Hrvatskoj za razdoblje od kada postoje mjerenja
Ljeto je vrijeme kada se redovito nameće pitanje koje su do sada najviše izmjerene temperature zraka. Do sada apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, izmjerena prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kućice, zabilježena je 4. kolovoza 1981. godine u Pločama i iznosila je 42,8 °C.
Pored visokih temperatura zraka, u posljednje se vrijeme, bilježe i vrlo visoke temperature mora i oceana. Naime, posljednjih se godina kada govorimo o toplinskim valovima sve češće spominju i toplinski valovi u moru. Ovih dana Sjeverni Atlantik bilježi najviše površinske temperature izmjerene dosad. Kada uzmemo u obzir da je većina topline pohranjena u oceanima te da su more i atmosfera u međusobnoj interakciji, vjerojatno je da marinski toplinski valovi dodatno hrane ili barem podržavaju atmosferske.
Utjecaj El Niña na aktualne vrućine
U svibnju 2023. znanstvena zajednica je najavila razvoj El Niña u drugoj polovici ove godine i njegov utjecaj na rast globalne temperature. Trenutno je El Niño u fazi razvoja i njegov utjecaj na atmosferu je još uvijek prilično slab u usporedbi s oceanskim anomalijama. Zasad je utjecaj uočen u relativno bliskim područjima njegova nastanka s povećanom naoblakom i više kiše nad središnjim Pacifikom, te sušnijim uvjetima na području Indonezije. El Niño najčešće doseže maksimum u razdoblju od studenog do siječnja. Očekuje se da bi tada njegov utjecaj trebao biti vidljiviji. Za razliku od vrlo jakog El Niña iz 1997./98., ovogodišnji El Niño se razvija u uvjetima vrlo toplog globalnog oceana. Stoga će biti zanimljivo promatrati njegov utjecaj na atmosferu u uvjetima globalnog zatopljenja. Važno je napomenuti da El Niño nije povezan s klimatskim promjenama, već je prirodni oscilacijski fenomen koji se redovito javlja s vremenskim intervalima od nekoliko godina.
Kakva nas ljeta očekuju u budućnosti
Analize mjerenih podataka u Hrvatskoj pokazuju da imamo pozitivan trend srednje, maksimalne i minimalne temperature zraka. Uočen je veći broj dana iznad pojedinog temperaturnog praga, te porast od 2,8 upozorenja na toplinske valove godišnje (prema analizi za razdoblje 1991. – 2022.). Ovakve su prilike u skladu s uočenima u Sredozemlju. Kako se ovaj dio Europe zagrijava i brže od ostatka svijeta, vremenske prilike kojima svjedočimo ovih dana, vrlo su vjerojatne i u sljedećim godinama.
Vrućine mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti.
Neke od preporuka za ponašanje prilikom vrućina
– rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, jer se znojenjem gubi više tekućine, čime dolazi do dehidracije.
– piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.
– izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima. Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta.
– nositi laganu svijetlu odjeću od prirodnih materijala te zaštititi glavu od direktnog sunca.
– rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak. Danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu.
– isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu.
– izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima.
– ne ostavljati djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
– redovito koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja.
– ako imate zdravstvene probleme potražiti savjet liječnika.
– Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
