U DONJEM MIHOLJCU ODRŽANA 21. SJEDNICA SAVJETA ZA SLAVONIJU, BARANJU I SRIJEM

Predstavljeni dosadašnji rezultati ulaganja te najavljeni novi projekti usmjereni na razvoj gospodarstva, infrastrukture i kvalitete života građana.

D.Š./OBŽ
28.09.2026.

Pod predsjedanjem predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića danas (28. rujna) u Donjem Miholjcu održana je 21. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, nakon Osijeka, Belog Manastira, Našica, Đakova i Slatine, šesta na području Osječko-baranjske županije. Uz premijera Plenkovića, sjednici su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomislav Medved, podpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i druge ministrice i ministri, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak i drugi župani slavonskih županija, gradonačelnici, saborski zastupnici i drugi uzvanici.

Uoči sjednice dodijeljeno je 13 ugovora ukupne vrijednosti gotovo 54 milijuna eura, od čega je 43 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ugovori obuhvaćaju ulaganja u vodno gospodarstvo, zaštitu prirode i klimatske projekte, kao i projekte ulaganja u urbani razvoj u sklopu ITU mehanizma. Nastavak je to velikog investicijskog ciklusa s ciljem da se pet slavonskih županija podigne kad je riječ o politici ravnomjernog regionalnog razvoja i da one dobiju što više usmjerenih sredstava iz europskih i nacionalnih izvora kako bi se stvorilo dobro poslovno, pravno i porezno ozračje i za privlačenje privatnih ulaganja.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman istaknula je kako će u okviru ugovora koji se dodjeljuju u djelokrugu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije biti obuhvaćen i ITU mehanizam, odnosno mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja.

Navela je kako Hrvatska u okviru aktualne financijske perspektive kroz ITU mehanizam izdvaja ukupno 680 milijuna eura za pripremu i provedbu projekata u 22 grada, kojima će se uskoro pridružiti i 23. grad – Velika Gorica.

Istaknula je kako će danas biti uručena ukupno tri ugovora i dvije odluke o financiranju za dvije županije – Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku. Govoreći o provedbi ITU mehanizma, ministrica je naglasila kako je riječ o obliku decentralizirane provedbe europskih sredstava u Republici Hrvatskoj. Objasnila je kako se u suradnji s gradovima, općinama i drugim jedinicama lokalne samouprave koje gravitiraju pojedinim urbanim područjima zajednički osmišljavaju i provode projekti od najveće važnosti za lokalne zajednice.

Riječ je, kako je istaknula, o projektima koje sami gradovi prepoznaju kao strateške za svoja područja i urbane cjeline te za koje procjenjuju da će njihovom provedbom ostvariti najveće razvojne učinke – kako u smislu poticanja gospodarskog razvoja, tako i u smislu pružanja kvalitetnijih usluga građanima koji žive na tim područjima. Ministrica Mikuš Žigman čestitala je svim korisnicima na pripremi projekata te im poželjela uspješnu provedbu. Istaknula je kako će Ministarstvo nastaviti pratiti njihovu realizaciju i pružati potporu na tom putu.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem već više od deset godina predstavlja kontinuitet suradnje Vlade Republike Hrvatske sa županijama, gradovima i općinama kao prilika da se zajednički definiraju i realiziraju važni strateški projekti.

Gradonačelnik Donjeg Miholjca Dražen Trcović izrazio je zadovoljstvo što se 21. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održava upravo u Donjem Miholjcu. Pozdravio je predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpredsjednike Vlade, ministrice i ministre, članove Savjeta, saborske zastupnike, županicu i župane, gradonačelnice i gradonačelnike, stručne službe Savjeta te predstavnike medija.

U svom je izlaganju predstavio dosadašnje aktivnosti i projekte koji su za Grad Donji Miholjac bili financijski najzahtjevniji, a realizirani su u suradnji s Vladom Republike Hrvatske, resornim ministarstvima te uz korištenje sredstava fondova Europske unije. Osvrnuo se i na buduće planove te projekte koji se ne financiraju izravno iz gradskog proračuna, ali se realiziraju na području Donjeg Miholjca i od velike su važnosti za grad i Miholjštinu. Kao jedan od najvažnijih dosad realiziranih projekata izdvojio je izgradnju Srednje škole Donji Miholjac, koja je otvorena prije četiri godine. Vrijednost projekta iznosila je 55 milijuna kuna, pri čemu je 80 posto sredstava osigurala Vlada Republike Hrvatske, 10 posto Osječko-baranjska županija, a 10 posto Grad Donji Miholjac. Gradonačelnik je istaknuo kako je riječ o vrijednom projektu i ulaganju u budućnost koji značajno pridonosi razvoju Donjeg Miholjca i Miholjštine.

Među aktualnim projektima posebno je izdvojio projekt aglomeracije Sveti Đurađ i Podravski Podgajci, vrijedan oko 4,5 milijuna eura. Projekt se s 80 posto financira europskim sredstvima, dok po 10 posto sufinanciraju Hrvatske vode i Grad Donji Miholjac. Projekt je trenutačno u završnoj fazi. Trcović je istaknuo i izgradnju dječjeg vrtića u Rakitovici, koji je otvoren 24. rujna, a njegova vrijednost iznosi 1,85 milijuna eura. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, putem Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, osigurano je 760 tisuća eura, dodatnih 70 tisuća eura kroz Program održivog razvoja lokalne zajednice, dok je Osječko-baranjska županija osigurala 210 tisuća eura.

Govoreći o energetskoj obnovi zgrada u vlasništvu Grada Donjeg Miholjca na adresama Vukovarska 7 i Vukovarska 9, naveo je kako je ukupna vrijednost projekta 1,27 milijuna eura, od čega je 600 tisuća eura osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti putem Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Izdvojio je i izgradnju biciklističkih staza u Vukovarskoj i Harambašićevoj ulici, zajedno s drvoredima, ukupne vrijednosti 980 tisuća eura, od čega je 700 tisuća eura osigurano putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Među važnim projektima istaknuo je i obnovu gradske tržnice, vrijednu 1,5 milijuna eura. Za projekt je osigurano 400 tisuća eura kroz Program održivog razvoja lokalne zajednice, odnosno nacionalna sredstva, 60 tisuća eura osigurala je Osječko-baranjska županija, dok je preostali dio financirao Grad Donji Miholjac vlastitim sredstvima.

O budućim projektima, Trcović je kao jedan od najznačajnijih izdvojio aglomeraciju naselja južno od Donjeg Miholjca i općine Magadenovac. Naglasio je kako je izgradnja odgovarajuće komunalne infrastrukture standard koji građanima treba biti osiguran u 21. stoljeću, ali i projekt koji može otvoriti nove perspektive za razvoj i jačanje gospodarstva na tom području. Među budućim projektima izdvojio je i uređenje središta Donjeg Miholjca, koje obuhvaća uređenje Parka Matice hrvatske, zgrade Kulturnog centra „August Harambašić“ te izgradnju kružnog toka u samom središtu grada. Važnim projektom smatra i obnovu dvoraca Mailáth i Prandau u Donjem Miholjcu. Istaknuo je kako je riječ o jednim od najljepših i najočuvanijih dvoraca, ali da postoji potreba za njihovom obnovom i rekonstrukcijom te stavljanjem u funkciju u kojoj bi mogli biti prepoznatljivi i važni za Donji Miholjac, Osječko-baranjsku županiju, a potencijalno i za cijelu Hrvatsku. Među planovima je naveo i rekonstrukciju gradskih ulica te ulaganja u sportsku infrastrukturu, uključujući sportski centar sa stadionom i teniskim terenima. Grad je, kako je naveo, u pregovorima za organizaciju ATP Challenger turnira u Donjem Miholjcu, što bi bio najveći teniski turnir takve razine u Slavoniji. Za ispunjavanje svih potrebnih uvjeta potrebno je dodatno unaprijediti infrastrukturu, među ostalim izgraditi još jedan zemljani teren.

Govoreći o društvenoj infrastrukturi, najavio je početak izgradnje društvenog doma u Podgajcima Podravskim. Za prvu fazu projekta potpisan je ugovor s izvođačem radova u vrijednosti od 609 tisuća eura, pri čemu Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sufinancira projekt s 430 tisuća eura. Druga faza trebala bi uslijediti odmah nakon prve, a njezina procijenjena vrijednost iznosi 429 tisuća eura. Izdvojio je i projekte društvenih domova u Podgajcima i Rakitovici.

Posebno se osvrnuo na projekte koji se ne financiraju iz gradskog proračuna, ali su od iznimne važnosti za Donji Miholjac i Miholjštinu. Među njima je posebno istaknuo rekonstrukciju državne ceste DC34 od Donjeg Miholjca prema Valpovu, a potom i prema Osijeku. Trenutačno se izvode radovi na dionici od Donjeg Miholjca prema Svetom Đurađu te od Podravskih Podgajaca prema Črnkovcima. Gradonačelnik je naglasio kako je važno nastaviti s realizacijom projekta kako bi se povećala sigurnost prometa na ovoj vrlo frekventnoj prometnici, posebice u smjeru Donji Miholjac – Osijek i Osijek – Donji Miholjac.

Istaknuo je i važnost kvalitetnijeg povezivanja Donjeg Miholjca s Osijekom, kao središtem županije, zbog svakodnevnih potreba građana. Kao važan projekt izdvojio je i rasvjetu donjomiholjačke obilaznice, odnosno svih ulaza u grad. Ugovori su, kako je naveo, već potpisani te se očekuje početak izvođenja radova. Riječ je o projektu koji stanovnici Donjeg Miholjca dugo očekuju. Trcović je istaknuo i potrebu obnove državne ceste DC53 prema Našicama, na dionici od Donjeg Miholjca prema Rakitovici i dalje prema Našicama. Naglasio je kako velik broj građana svakodnevno prometuje prema Našicama, među ostalim zbog zdravstvenih i gospodarskih potreba, zbog čega bi obnova te prometnice značajno pridonijela sigurnosti prometa i kvaliteti prometne povezanosti.

Kao važan prometni projekt naveo je i izgradnju kružnog toka na donjomiholjačkoj obilaznici, na križanju državne ceste DC34 s cestom Donji Miholjac – Ivanovo. Istaknuo je kako je riječ o križanju na kojem su se u proteklih pet ili šest godina događale prometne nesreće s ozbiljnim posljedicama te da bi izgradnja kružnog toka pridonijela povećanju sigurnosti svih sudionika u prometu.

Govoreći o zaštiti okoliša i prirode, izdvojio je obnovu posebnog ornitološkog rezervata Podpanj, projekt vrijedan 1,85 milijuna eura, koji se realizira u suradnji Osječko-baranjske županije i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Naglasio je kako je riječ o važnom projektu u kontekstu zaštite okoliša i prirode, ali i kvalitete života stanovnika koji žive u neposrednoj blizini rezervata te poljoprivrednika koji obrađuju okolne poljoprivredne površine. Cilj je prostor staviti u funkciju te otvoriti nove perspektive za razvoj turizma i gospodarstva na području Donjeg Miholjca.

Na kraju je gradonačelnik Trcović zahvalio Vladi Republike Hrvatske, resornim ministarstvima, državnim tvrtkama i institucijama te Osječko-baranjskoj županiji na dosadašnjoj suradnji, kvalitetnoj komunikaciji i potpori u realizaciji brojnih projekata. Rekao je kako Grad Donji Miholjac samostalno ne bi mogao financirati sve projekte koji su od velike važnosti za lokalno stanovništvo te izrazio uvjerenje da će se uspješna suradnja nastaviti i u budućnosti.

Osječko-baranjska županija danas ima više od 2,09 milijardi eura ulaganja. Među najvećim realiziranim projektima je završetak koridora 5C, koji je realiziran upravo uz suradnju Vlade i županija Slavonije, Baranje i Srijema, a kojim smo povezani s europskom mrežom autocesta i srednjom Europom. U pripremi su i drugi projekti za izgradnju koji će dugoročno promijeniti Osječko-baranjsku županiju.

Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak istaknula je kako joj je posebno drago što je posjetila Srednju školu Donji Miholjac, jednu od važnih investicija Vlade Republike Hrvatske na području toga grada. Naglasila je kako škola ima važnu ulogu za djecu i mlade s područja cijelog Miholjca, budući da nudi i strukovne i gimnazijske programe. Istaknula je i kako je Donji Miholjac jedan od sedam gradova na području Osječko-baranjske županije te da njezin dolazak pokazuje koliko je važan ravnomjeran regionalni razvoj. Dodala je kako je unutar županije posebno važno osigurati jednake uvjete razvoja za sve gradove i mjesta.

Govoreći o strateškim projektima, županica Tramišak posebno je izdvojila izgradnju novog Kliničko-bolničkog centra u Osijeku, vrijednog više od 850 milijuna eura. Navela je kako je pokrenut postupak odabira izvođača radova, dok je početak realizacije planiran pred kraj 2027. godine. Prema njezinim riječima, riječ je o jednom od najvećih strateških projekata ne samo Osječko-baranjske županije nego i cijele Slavonije. Među važnim projektima izdvojila je i Centar za autizam, za koji je već ugovorena izrada projektne dokumentacije. Istaknula je kako je, zbog sve većih potreba djece iz spektra autizma, cilj osigurati kvalitetniju i adekvatniju infrastrukturu. Istodobno se, dodala je, razgovara i o centrima za rehabilitaciju u Osijeku i Đakovu.

Županica je naglasila i nastavak projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, koji će obuhvatiti područje Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Istaknula je kako bi se njegovom realizacijom cjelovito riješila problematika gospodarenja otpadom na tom području. U tijeku je postupak odabira izvođača radova, a uz to se priprema i projekt kogeneracijskog postrojenja na gorivo iz otpada, procijenjene vrijednosti oko 70 milijuna eura.

Govoreći o gospodarstvu, Tramišak je istaknula nastavak razvoja Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije, nakon uspješne realizacije njegove prve faze, završene za vrijeme mandata tadašnjeg župana, a današnjeg potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića. Od projekata u području kulturne baštine posebno je izdvojila Muzej likovnih umjetnosti i revitalizaciju dvorca Eugena Savojskog, za koje se traže dodatna pomoć i sredstva potrebna za realizaciju. U području prometne infrastrukture posebno je istaknula zapadnu obilaznicu Našica te Podravsku brzu cestu Našice – Čepin. Riječ je, kako je naglasila, o projektima koje Osječko-baranjska županija želi dodatno ubrzati i staviti u fokus budućih ulaganja.

Na kraju je županica Tramišak zahvalila Vladi Republike Hrvatske na svim dosad realiziranim projektima i izvrsnoj suradnji. Istaknula je kako je cilj zajedničkim radom nastaviti razvijati Osječko-baranjsku županiju, Slavoniju, Baranju i Srijem te stvarati još bolje uvjete za život građana.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uvodno je istaknuo kako je cilj Savjeta dijalog i suradnja te stvaranje kvalitetnog poslovnog i životnog okruženja na istoku Hrvatske. Podsjetio je da je kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem do sada usmjereno više od 5,5 milijardi eura za 171 tisuću projekata. Sjednica Savjeta dosad je održana u 21 gradu i općini, što, prema njegovim riječima, potvrđuje njegovu vidljivost i djelotvornost. Premijer Plenković predstavio je i rezultate ostvarene na području istoka Hrvatske. Istaknuo je kako je broj nezaposlenih u Slavoniji, Baranji i Srijemu smanjen s više od 60.000 u 2016. godini na oko 18.500 danas, odnosno za 70 posto. Istodobno je zaposleno 37.000 ljudi više, odnosno ukupno 239.000, što predstavlja povećanje od 18 posto u odnosu na 2016. godinu. Naglasio je kako su se prosječne neto plaće u svih pet slavonskih županija više nego udvostručile te su se približile prosječnoj plaći na razini Hrvatske. U Osječko-baranjskoj županiji broj nezaposlenih smanjen je s više od 25.700 u 2016. godini na manje od 8.000, dok je prosječna neto plaća porasla sa 686 eura na gotovo 1.500 eura, što je na razini državnog prosjeka.

Govoreći o obrtništvu, Plenković je istaknuo kako se broj aktivnih obrta u Hrvatskoj gotovo udvostručio – sa 75.000 krajem 2016. godine na 145.000 danas, što predstavlja rast od 93 posto. U tim obrtima zaposleno je 268.000 ljudi. U Osječko-baranjskoj županiji broj obrta povećan je s 3.726 na 8.368, odnosno za 125 posto, dok je u Donjem Miholjcu njihov broj porastao sa 134 na 251, što predstavlja rast od 87 posto.

Premijer je istaknuo i pozitivne promjene u području migracijskih kretanja. Saldo migracija s inozemstvom promijenjen je s minus 9.171 osobe u 2016. godini na plus 1.561 osobu u 2025. godini, pri čemu je pozitivan saldo zabilježen u svih pet slavonskih županija. Prema njegovim riječima, u Slavoniju se danas iz inozemstva doseljava više ljudi nego što ih odlazi, što predstavlja jedan od pokazatelja promjene demografskih trendova na istoku Hrvatske. Predsjednik Vlade osvrnuo se i na ulaganja u zdravstvo na istoku Hrvatske, osobito u KBC Osijek, te na gospodarenje otpadom kao područje koje zahtijeva usku suradnju države, županija, gradova i općina.