U VILJEVU ODRŽAN SASTANAK VEZAN UZ AKTIVNOSTI SPRJEČAVANJA ŠIRENJA AFRIČKE SVINJSKE KUGE
Objekti na kojima se drže svinje moraju biti kategorizirani u odnosu na biosigurnost.
Autor:D.Š. Foto/Video Izvor:D.Š./OBŽ/MP
11.08.2023.
U Društvenom domu u Viljevu (danas, 11. kolovoza) održan je sastanak vezan uz aktivnosti na suzbijanju afričke svinjske kuge. Sastanak je izazvao veliko zanimanje vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te predstavnike pravnih osoba koje se bave uzgojem i prodajom svinja. O samoj bolesti i mjerama za suzbijanje afričke svinjske kuge nazočne su upoznali Zrinko Mikić dr.med.vet iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), te direktor Veterinarske stanice Mihael Donji Miholjac, Krunoslav Kovačević.
Uvodnom riječi nazočnima se obratio načelnik Općine Viljevo Dominik Knežević koji je istaknuo kako je riječ o vrlo ozbiljnom problemu te da ovaj sastanak ima za cilj upoznati uzgajivače svinja sa afričkom svinjskom kugom i mjerama za sprječavanje širenja afričke svinjske kuge koja se pojavila u Republici Hrvatskoj.
Direktor Veterinarske stanice “Mihael” Donji Miholjac, Krunoslav Kovačević istaknuo je da se po nalogu Stožera za sprječavanje širenja afričke svinjske kuge krenulo u popis te da će biti potrebno provesti kategorizaciju objekata u odnosu na biosigurnost, odnosno objekti kategorije 1. i 2. u kategoriju 3.
Na sastanku je predstavljena prezentacija koju je izradila Osječko-baranjska županija vezana uz pojavu bolesti svinja – afričku svinjsku kugu, a prikazan je i kratki film.
Saznajte više o afričkoj svinjskoj kugi
Kakva je bolest afrička svinjska kuga?
Afrička svinjska kuga (ASK) je zarazna virusna bolest domaćih i divljih svinja koja uzrokuje velike ekonomske gubitke u sektoru svinjogojstva. Prvobitno je bila ograničena na područje Afrike, a od 2007. godine se proširila na područje Gruzije, odakle se dalje proširila na zapad (obuhvaćajući Istočnu i Središnju Europu) i na istok. Bolest se pojavila u sjevernim državama Europske unije te u Mađarskoj, Češkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj čime Republika Hrvatska postaje ozbiljno ugrožena.
Koje vrste životinja mogu oboljeti?
Virus ASK može izazvati infekciju i pojavu znakova bolesti isključivo u domaćih i divljih svinja.
Je li bolest opasna za ljude i druge životinje?
Ne. Virus ASK ne izaziva bolest u ljudi niti u drugih životinja.
Što je uzročnik ASK?
Uzročnik ASK je virus koji je vrlo otporan i može preživjeti duži vremenski period (mjesecima, pa čak i godinama) u okolišu, izmetu, mesnim proizvodima (zamrznutim, soljenim, dimljenim ili nedovoljno termički obrađenim) i lešinama uginulih svinja. Međutim, virus učinkovito uništavaju dezinfekcijska sredstva, kao što je 1% formaldehid, 2% NaOH ili parafenil fenol te komercijalno dostupni dezinficijensi koji se moraju koristiti prema uputi proizvođača.
Kako se prenosi ASK?
Divlje i domaće svinje mogu se međusobno zaraziti izravnim kontaktom, posebno putem krvi zaražene svinje. Svinje se mogu zaraziti i konzumiranjem nedovoljno termički obrađenih proizvoda od svinjskog mesa, strvina ili napoja. Do zaraze može doći i neizravno, putem zagađenog alata i opreme (odjeća, obuća, noževi, prijevozna sredstva, i dr.).
Koji su klinički znakovi bolesti?
ASK se manifestira različitim kliničkim znakovima. Zaražene, bolesne svinje uglavnom ugibaju. Obično se javlja gubitak apetita, ležanje i
nevoljkost, a svinje brzo i iznenada uginu. Rijetko se pojavljuju drugi klinički znakovi: potištenost, gubitak tjelesne težine, krvarenja na koži (vrhovi uški, rep, noge, grudna i trbušna regija), otežano kretanje i pobačaji krmača. Klinički znakovi se teže uočavaju u divljih svinja.
Što bi posjednici svinja trebali poduzeti
kako bi zaštitili svoje svinje?
– Obavezno provodite biosigurnosne mjere na svojim gospodarstvima!
– Ne hranite svinje napojem (kuhinjski ili restoranski otpad s ostacima hrane životinjskog podrijetla)!
– Neškodljivo uklonite otpad nastao klanjem svinja za vlastite potrebe na odgovarajući način da se spriječi kontakt drugih životinja s otpadom!
– Odmah prijavite veterinaru svaki znak bolesti u svinja, pobačaje ili uginuća!
– Svinje držite u zatvorenom ili ograđenom prostoru tako da je onemogućen svaki kontakt s drugim životinjama, a posebno s divljim svinjama!
– Svinje kupujte samo iz registriranih gospodarstava sa svom potrebnom dokumentacijom, a nakon dopreme držite novonabavljene svinje najmanje 14 dana odvojeno od drugih svinja na gospodarstvu!
– Ne dopuštajte ulazak neovlaštenim osobama i posjetiteljima na vaše gospodarstvo i ne dopuštajte da dolaze u kontakt sa svinjama!
Postoji li cjepivo ili liječenje ASK?
Za ovu bolest nema cjepiva niti učinkovitog lijeka.
Unos mesa i mesnih proizvoda iz drugih država može dovesti do unosa i širenja bolesti!
– Ne donosite meso ili mesne proizvode iz drugih država, posebno ne iz onih zaraženih ASK kako ne bi došlo do unošenja virusa ASK ili drugih bolesti životinja u našu zemlju!
– Putnici (turisti) moraju sve ostatke hrane odložiti u odgovarajuće zatvorene spremnike za otpad na granici kojima domaće i divlje svinje nemaju pristup.
Što lovci mogu poduzeti kako bi spriječili pojavu i širenje bolesti?
Svaki slučaj uginuća ili promijenjenog ponašanja divlje svinje mora biti prijavljen nadležnoj veterinarskoj organizaciji u svrhu dostave lešine u laboratorij i pretraživanja u svrhu isključivanja ASK. U rizičnim i zaraženim područjima značajan rizik od daljnjeg širenja infekcije predstavljaju proizvodi od divljih svinja i trofeji.
Zbog toga su se svi lovci dužni pridržavati biosigurnosnih mjera:
– Osigurajte da su ostaci (otpad) odstrijeljenih divljih svinja zbrinuti na odgovarajući način!
– Izbjegavajte kontakt s domaćim svinjama nakon lova!
– Uvjerite se da su odjeća, obuća i oprema (npr. noževi, prijevozna sredstva) koji mogu biti zagađeni krvlju divljih svinja, dobro očišćeni i dezinficirani!
– Ne donosite meso, mesne proizvode, trofeje, opremu i druge materijale koji su mogli biti u kontaktu s divljim svinjama u lovište!
