U DONJEM MIHOLJCU I MAGADENOVCU OBILJEŽEN DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA I 31. OBLJETNICA VRO “OLUJA”

Operacija Oluja kruna je hrabrosti i odlučnosti hrvatskog naroda te će zauvijek ostati upamćena kao veličanstven trenutak koji je donio slobodu i mir našoj domovini.

Autor:D.Š.
04.08.2026.

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, te 31. obljetnice VRO “Oluja” (4. kolovoza 2026. godine) kod spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata u Parku Matice Hrvatske u Donjem Miholjcu, polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća te molitvom obilježen je jedan od najznačajnijih datuma u povijesti naše domovine. Slaveći Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, te 31. obljetnicu vojno redarstvene operacije “Oluja” s ponosom se prisjećamo svih onih hrabrih ljudi koji su se borili za slobodnu i suverenu Hrvatsku, a s posebnim pijetetom prisjećamo se i svih onih koji su svoje živote položili na oltar domovine. Uz članove obitelji poginulih hrvatskih branitelja vijence su položili i upalili svijeće gradonačelnik Grada Donjeg Miholjca, Dražen Trcović i gradski vijećnici, načelnici susjednih općina, predstavnici branitelja i braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici DVD Donji Miholjac, te građani.

U ime Grada Donjeg Miholjca nazočnima se obratio gradonačelnik Dražen Trcović, istaknuvši kako se 5. kolovoza obilježava jedan od najvažnijih datuma u suvremenoj hrvatskoj povijesti – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te obljetnica pobjede u Domovinskom ratu. Naglasio je kako je u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“ hrvatskoj vojsci i policiji bilo potrebno svega 84 sata da oslobode 10.400 četvornih kilometara okupiranog teritorija, odnosno 18,4 posto ukupne površine Republike Hrvatske. Istaknuo je da je upravo ta pobjeda bila preduvjet za mirnu reintegraciju čime su oslobođeni istočna Slavonija, Baranja i te je omogućen povratak oko 210.000 prognanih stanovnika u njihove domove.

Govoreći o značaju obljetnice, gradonačelnik je istaknuo kako se uoči Dana pobjede odaje počast svim poginulim hrvatskim braniteljima, kao i svim hrvatskim braniteljima koji su, vođeni ljubavlju prema domovini, stali u obranu Republike Hrvatske i njezina naroda. Naglasio je da njihova žrtva i hrabrost nikada ne smiju biti zaboravljeni te da je izgradnja bolje, snažnije i prosperitetnije Hrvatske najveća počast koju današnje generacije mogu odati onima koji su vlastitim životima branili slobodu i neovisnost domovine. Na kraju obraćanja gradonačelnik Trcović svim je građanima uputio čestitku povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja“, uz posebnu zahvalu svim hrvatskim braniteljima na njihovoj žrtvi i doprinosu stvaranju slobodne i neovisne Republike Hrvatske.

Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod centralnog križa na mjesnom groblju u Šljivoševcima, u Općini Magadenovac dostojanstveno su obilježeni Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 31. obljetnica veličanstvene vojno-redarstvene operacije “Oluja“. U znak zahvalnosti i trajnog sjećanja na sve hrvatske branitelje, a posebno na poginule i nestale u Domovinskom ratu, vijenac su položili i svijeće zapalili načelnik Općine Magadenovac Danijel Živković, predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Živković te općinski vijećnik Velibor Azenić, prisjetivši se svih onih koji su svojim životima i žrtvom omogućili slobodu i neovisnost Republike Hrvatske, odajući im duboko poštovanje i zahvalnost za njihov nemjerljiv doprinos stvaranju hrvatske države.

Vojno redarstvena operacija Oluja izvedena je s iznimnom hrabrošću i odlučnošću.

Prije 31 godinu, operacijom Oluja u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen je cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak bila ključna operacija te prekretnica koja je označila konačnu pobjedu u borbi za slobodu i neovisnost Hrvatske te dovela do kraja Domovinskog rata. Nakon četverogodišnje okupacije gotovo četvrtine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u vječnom strahu od neprijateljske odmazde, granata koje su danonoćno prijetile, brojnih neuspješnih pregovora i inicijativa, Republici Hrvatskoj nije preostalo ništa drugo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij u cijelosti. U svitanje 4. kolovoza 1995. došlo je vrijeme za “Oluju”!

Nakon početnog djelovanja snaga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Bila je to, u taktičkom i strateškom smislu, vojna operacija koju će zahvaljujući svojoj originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari. Hrvatske snage istovremeno su započele napadne operacije na glavnim smjerovima: Bosansko Grahovo – Knin; Josipdol – Plaški – Bihać; Petrinja – Hrvatska Kostajnica i Karlovac – Slunj.

Već u operaciji “Ljeto 95” stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane, s Velebita preko Svetog Roka silovito su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Helikopterskim desantom duboko u neprijateljsku pozadinu ušao je 1. hrvatski gardijski zdrug. Sjevernije s područja Kapele preko Slunja i Rakovice s jedne, te Korenice i Plitvica s druge strane nadirale su snage 1. gardijske brigade radi spajanja s V. korpusom Armije BiH u cilju deblokade bihaćke enklave. Zauzimanje prijevoja Ljubovo i neutraliziranje neprijateljske zračne baze u Udbini bila je zadaća 9. gardijske brigade. Prostor Banije okružen je iz nekoliko pravaca. Udarna snaga u pravcu Petrinje gdje je neprijatelj pružao žestok otpor, i dalje prema Glini bila je 2. gardijska brigada. Postrojbe 3. i 5. gardijske brigade za to su vrijeme bile u stanju pripravnosti na krajnjem istoku Hrvatske u slučaju eventualnih neprijateljskih pokreta.

Tijekom prvog dana operacije prodor postrojbi Hrvatske vojske po dubini iznosio je pet do petnaest kilometara, a neprijateljska uporišta dovedena u okruženje ili polu okruženje. Već drugog dana operacije provedeno je osamdeset posto planiranih borbenih zadaća. Većina okupiranih hrvatskih gradova bila je opet slobodna: Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac, Drniš. Oslobođen je i Knin koji je bio središte neprijateljske pobune, no oduvijek hrvatski kraljevski grad.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj, ne samo operacije Oluja, nego i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

U samo 84 sata vojno-redarstvene operacije Oluja, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika i policajaca, smrtno je stradalo 243 hrvatska branitelja, 1430 je ranjeno, a dva branitelja još uvijek se vode nestalima. Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve i omogućila ostvarenje hrvatske samostalnosti, neovisnosti i slobode.

Vojno-redarstvena operacija Oluja omogućila je Hrvatskoj uspostavu suvereniteta nad svojim teritorijem i postavila temelje za mirnu reintegraciju preostalih okupiranih područja čime su stvoreni uvjeti za ispunjenje najznačajnijih strateških ciljeva – punopravno članstvo u NATO savezu i Europskoj uniji.

Operacija Oluja kruna je hrabrosti i odlučnosti hrvatskog naroda te će zauvijek ostati upamćena kao veličanstven trenutak koji je donio slobodu i mir našoj domovini.