6. NACIONALNI DAN SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA
Dva kotača nisu igračka!

Autor/Izvor:D.Š./MUP/HZJZ Foto/Izvor:MUP RH
21.10.20225.
Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa obilježava se 21. listopada s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti odgovornog ponašanja u prometu te smanjenja broja prometnih nesreća, ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba na cestama. Povodom obilježavanja 6. Nacionalnog dana sigurnosti cestovnog prometa, Ministarstvo unutarnjih poslova u sklopu Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa RH za razdoblje od 2021. do 2030. pokrenulo je javnu kampanju “Dva kotača nisu igračka! Sigurnost je prva zadaća.“
Cilj ovogodišnje kampanje je educirati vozače električnih romobila i bicikala o važećim zakonskim propisima, upozoriti na najčešće prekršaje te senzibilizirati opću javnost o ranjivosti ove skupine sudionika u prometu.
Broj korisnika električnih romobila i bicikala u Hrvatskoj posljednjih se godina naglo povećava. Iako među djecom nije bilo smrtno stradalih vozača električnih romobila, zabrinjava porast težih ozljeda djece i mladih. Zabrinjava i nepoznavanje pravila upravljanja ovim prijevoznim sredstvima odnosno vozilima.
Klinika za dječje bolesti u Zagrebu zabilježila je višestruko povećanje teških ozljeda, posebno ozljeda mozga zbog nekorištenja zaštitnih kaciga. Također, statistika za vozače bicikala pokazuje da je u devet mjeseci 2025. godine smrtno stradalo 14 biciklista, što je porast od 75 % u odnosu na prošlu godinu. Najčešći uzrok nesreća jest nepoznavanje prometnih propisa i nepridržavanje osnovnih pravila sigurnosti.
PRAVILA ZA SIGURNU VOŽNJU ELEKTRIČNIM ROMOBILOM
- • 14 godina je minimalna dob za samostalno upravljanje električnim romobilom.
- • Kaciga je obavezna tijekom vožnje.
- • Vozač tijekom vožnje smije imati slušalicu samo u ili na jednom uhu, a ne u ili na oba.
- • Na električnim romobilu smije se prevoziti samo osoba koja njime upravlja – nema sharinga.
- • 25 km/h je maksimalna dozvoljena brzina ovih vozila, ali je pritom potrebno brzinu prilagoditi površinama kojima se kreću i voditi računa o drugim sudionicima u prometu.
- • Kretati se smije biciklističkim stazama ili trakama, a ako ih nema onda površinama za kretanje pješaka, vodeći računa o drugim sudionicima u prometu.
- • Obavezno noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, važno je biti uočen: vozač mora biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom, a vozilo mora biti osvijetljeno.
- • Vozač mora upravljati romobilom tako da ne ugrožava stabilnost ni druge sudionike te ne smije skidati obje ruke s upravljača, pridržavati se za vozila ni prevoziti predmete koji ometaju upravljanje.
- • Pri prelasku kolnika vozač romobila mora paziti na udaljenost i brzinu vozila te prijeći tek kad je sigurno.
- • Ako biciklistička staza nije označena preko kolnika, vozač mora sići s električnog romobila i gurati ga kao pješak preko prijelaza ili kolnika.
PRAVILA ZA SIGURNU VOŽNJU BICIKLOM
- • 14 godina je minimalna dobna granica za upravljanje biciklom, osim za djecu koja su u školi prošla program osposobljavanja za samostalno upravljanje biciklom u prometu na cestama, koja mogu upravljati s 9 godina.
- • Kaciga je obvezna za mlađe od 16 godina.
- • Obavezno noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, važno je biti uočen: vozač mora biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom, a vozilo mora biti osvijetljeno.
- • Kretati se smije isključivo biciklističkom trakom ili stazom, a ako ne postoje, kolnikom, što bliže desnom rubu.
- • Vozač tijekom vožnje smije imati slušalicu samo u ili na jednom uhu, a ne u ili na oba.
- • Vozač mora upravljati vozilom tako da ne ugrožava stabilnost ni druge sudionike te ne smije skidati obje ruke s upravljača, pridržavati se za vozila ni prevoziti predmete koji ometaju upravljanje.
- • Pri prelasku kolnika vozač bicikla mora paziti na udaljenost i brzinu vozila te prijeći tek kad je sigurno.
- • Ako biciklistička staza nije označena preko kolnika, vozač bicikla mora sići s vozila i gurati ga kao pješak preko prijelaza ili kolnika.
Poseban apel roditeljima
Roditelji i odrasli imaju ključnu ulogu u zaštiti djece i mladih. Električni romobili i bicikli nisu igračke, već prijevozna sredstva koja zahtijevaju znanje, odgovornost i poštivanje prometnih pravila.
Djeci mlađoj od 14 godina ne treba kupovati električne romobile. Starijoj djeci, koja smiju upravljati, ključno je objasniti osnovna prometna pravila – od toga gdje se smiju kretati, kako prelaziti kolnik pa sve do poštivanja pješaka i drugih vozača.
Najvažnije, roditelji trebaju inzistirati na nošenju zaštitne kacige. Statistika pokazuje da upravo nekorištenje kacige dovodi do najtežih ozljeda glave i mozga, osobito kod djece i mladih.
Uloga odraslih je i da budu uzor: svojim ponašanjem u prometu pokazuju djeci da sigurnost uvijek dolazi na prvo mjesto.
Definicije osobnog prijevoznog sredstva (OPS) i bicikla
Osobno prijevozno sredstvo ili OPS je vozilo koje nije razvrstano ni u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg mjesta, čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h (vozilo koje se može samo uravnotežiti, monocikl s motornim ili električnim pogonom, romobil s motornim ili električnim pogonom i sl.).
Bicikl je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača ili koje je opremljeno pedalama i pomoćnim električnim motorom čija najveća trajna snaga nije veća od 0,25 kW i koja se progresivno smanjuje do nule kad brzina dostigne 25 km/h, ili prije, ako vozač prestane pokretati pedale. „E-bicikli“ u zakonskom smislu spadaju pod “bicikle”.
Prometne nesreće i dalje su vodeći uzrok smrtnosti među mladima u dobi od 10 do 25 godina, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije otprilike 1.19 milijuna ljudi umre svake godine od posljedica prometnih nesreća. Ozljede su u cestovnom prometu vodeći uzrok smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina.
Na hrvatskim cestama su se u posljednjih deset godina prosječno dogodile 32 492 prometne nesreće te je godišnje u prometu prosječno stradalo 13 780 osoba.
Najviše su ugrožena djeca, mladi ljudi i druge ugrožene skupine – biciklisti, mopedisti, motociklisti i pješaci. Od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama, oko pet posto osoba ostaju trajni invalidi, što je godišnje više od stotinjak ljudi. Deset posto njih trpi trajne posljedice, a najčešće je riječ o osobama mlađe životne dobi.
Najčešći uzroci teških prometnih nesreća su prekoračenje brzine, nepoštivanje prometnih pravila i vožnja pod utjecajem alkohola i droga.
U rujnu 2020. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je rezoluciju pod nazivom “Unaprjeđenje globalne sigurnosti na cestama“, kojom je proglašeno Desetljeće djelovanja za sigurnost na cestama 2021.–2030. Cilj ove inicijative je smanjiti broj smrtnih slučajeva i ozljeda u cestovnom prometu za najmanje 50 % do 2030. godine.
Rezolucija ističe da su smrtni ishodi i ozljede u prometu u velikoj mjeri sprječivi, no unatoč određenim naprecima, promet i dalje ostaje ozbiljan javnozdravstveni i razvojni problem, s izraženim društvenim i ekonomskim posljedicama koje mogu otežati postizanje ciljeva održivog razvoja.
Vlada RH je 29. srpnja 2021. godine usvojila Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030.
Opći cilj Plana je smanjenje broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu za 50 %. Posebni cilj Plana je unaprjeđenje sigurnosti cestovnog prometa u RH.

