NACIONALNO ISTRAŽIVANJE OTKRILO ZABRINJAVAJUĆE OBRASCE NASILJA I DIGITALNIH RIZIKA MEĐU OSNOVNOŠKOLCIMA
U online svijetu svaki treći učenik doživljava nasilna ponašanja barem jednom mjesečno, a svaki četvrti priznaje da ih i sam čini.
Autor/Izvor:D.Š:/CNZD Foto/Izvor:CNZD
10.11.2025.
U prostorijama Centra za sigurniji Internet (10. studenog 2025. godine) predstavljeni su rezultati nacionalnog istraživanja deSHAME 3, koje nosi službeni naziv “Vršnjački odnosi i nasilje među djecom u Hrvatskoj: istraživanje u osnovnim školama”. Istraživanje su proveli Centar za sigurniji internet (CSI), A1 Hrvatska i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a riječ je o nacionalno reprezentativnom uzorku od 1727 učenika viših razreda osnovnih škola iz svih županija Republike Hrvatske, provedenom u sklopu platforme #BoljiOnline i projekta SIC-CRO.
Alarmantan je podatak da je više od 80 posto djece bilo izloženo vršnjačkom nasilju na jedan ili više načina. Vršnjačko se nasilje najčešće iz stvarnog svijeta prenosi i na virtualni, najčešće u grupama vršnjaka na komunikacijskim platformama, gdje se svakodnevno događa vrijeđanje, omalovažavanje i slična ponašanja koja mogu izazvati trajne posljedice. Posebno je poražavajuće da je svako sedmo dijete putem interneta dogovaralo susret s osobom koju ne poznaje uživo – rekao je Ivan Ćaleta, voditelj ureda Centra za sigurniji internet.
Istraživanje pokazuje da djeca ne razumiju rizike online svijeta. Često žive potpuno drugačije živote na internetu u odnosu na stvarni svijet, nerijetko imajući više profila. S korištenjem društvenih mreža počinju već od nižih razreda osnovne škole, unoseći lažne podatke o dobi. Prosječna dob dobivanja prvog mobitela je 8 godina, a prvih profila na društvenim mrežama oko 10 godina, što znači da najmanje polovica učenika do kraja četvrtog razreda već ima aktivan profil.
Najalarmantniji podatak je da trećina učenika osmih razreda šalje seksualne sadržaje poznatim osobama pod ucjenom ili pritiskom, a isto toliko njih prima seksualizirane poruke od poznate osobe. „Nažalost, među djecom više nema sigurnog okruženja jer se često ne zna tko je počinitelj – najbliži školski kolege ili netko drugi“, rekla je Lucija Vejmelka, izvanredna profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu. Dodala je da je veliki problem što djeca normaliziraju nasilje i što je sve više počinitelja već u osnovnoj školi.
Djeca vrlo rijetko prijavljuju nasilje – svega 30 posto povjeri se prijateljima. O nasilju šute jer ne žele biti „cinkaroši“ i nemaju povjerenja da će se nešto promijeniti. Čak 13,2 posto osnovnoškolaca provodi više od 7 sati dnevno na internetu. Učenici najviše koriste TikTok, Snapchat i YouTube. Instagram postaje sve važniji u višim razredima, iako još nije dominantan kao među srednjoškolcima.
Iako većina koristi privatne postavke, zabrinjava podatak da 23,5 posto učenika ima potpuno javne profile, čime se izlažu dodatnim rizicima. Djevojčice češće biraju privatnost – 50,1 posto njih ima potpuno privatne profile, dok je to slučaj kod 29,5 posto dječaka.
U online svijetu svaki treći učenik doživljava nasilna ponašanja barem jednom mjesečno, a svaki četvrti priznaje da ih i sam čini. Nasilje tako postaje normalizirano ponašanje. Aura Radočaj, učenica šestog razreda, u suradnji s Centrom za sigurniji Internet izradila je priručnik kako bi vršnjacima približila opasnosti cyberbullyinga jer je i sama doživjela neprimjerena ponašanja. Navela je da njezini prijatelji često ne znaju kome se obratiti i ponekad uzvraćaju „hate“, zbog čega je važna uloga roditelja.
“Mobiteli i internet dio su našeg života… Roditelji bi trebali razgovarati s nama o tome. Zabrane ne pomažu – razgovorom nas treba osvijestiti o opasnostima“, rekla je Aura. Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji internet, istaknuo je da roditelji moraju razumjeti da dijete nije uvijek „sigurno kod kuće“ jer je s mobitelom izloženo rizicima koje ne prepoznaju ni odrasli. Ključno je svakodnevno razgovarati, graditi povjerenje i biti vodič u digitalnom svijetu.
Zaključci istraživanja jasno govore da prevencija mora početi ranije jer djeca već u petom razredu doživljavaju i čine nasilje, a mnogi su izloženi neprimjerenim sadržajima. Posebna pažnja mora biti usmjerena na ranjivu skupinu djece – oko petine njih pokazuje izrazitu ranjivost u osjećaju neprihvaćenosti, nezadovoljstvu školom, nesigurnosti i nedostatku podrške. Tišina je velik problem: više od polovice djece ne bi prijavilo nasilje, iako deklarativno imaju povjerenje u odrasle. To ukazuje na potrebu za osnaživanjem i ohrabrivanjem djece da prijavljuju nasilje. Edukacije moraju biti ciljane, rodno specifične i prilagođene različitim uzrastima. Ključ je zajedničko djelovanje roditelja, nastavnika, stručnih službi i same djece kako bi se izgradila kultura povjerenja i digitalne sigurnosti.
Predstavljanje rezultata završeno je panel-raspravom s učenicama Aurom, Leom i Enom, koje su podijelile svoja iskustva i razmišljanja o rizicima korištenja interneta.
