SVJETSKI DAN BORBE PROTIV RAKA

Predstavljen izvještaj “Rak u Hrvatskoj 2023./2024.”

Autor/Izvor:D.Š:/HZJZ Foto/Izvor:HZJZ
04.02.2026.

Povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, koji se obilježava danas (4. veljače), Ministarstvo zdravstva RH i Hrvatski zavod za javno zdravstvo predstavili su izvještaj “Rak u Hrvatskoj 2023./2024.” Riječ je o novoj publikaciji Registra za rak Republike Hrvatske koja donosi najnovije podatke o incidenciji i mortalitetu od raka, a po prvi put i podatke o preživljenju te prevalenciji zloćudnih bolesti u Hrvatskoj.

Registar za rak Republike Hrvatske ima ključnu ulogu u praćenju pojavnosti, ishoda i trendova zloćudnih bolesti te predstavlja temelj za planiranje i evaluaciju nacionalnih programa prevencije i ranog otkrivanja raka. Izvještaj naglašava važnost ulaganja u primarnu prevenciju, organizirane programe probira i unaprjeđenje dijagnostike kako bi se dugoročno smanjio teret raka i poboljšalo preživljenje oboljelih.

Izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec. istaknuo je da se u Hrvatskoj godišnje dijagnosticira oko 26 tisuća novih slučajeva raka te da od zloćudnih bolesti godišnje umire oko 13 tisuća osoba, dok s dijagnozom raka danas živi oko 187 tisuća ljudi. Naglasio je kako rak više nije iznimka, već stvarnost na koju zdravstveni sustav mora sustavno odgovarati, uz ohrabrujuće podatke o padu mortaliteta i porastu preživljenja. Posebno je istaknuo važnost primarne prevencije i odgovornost pojedinca za zdrave životne navike.

Doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med. spec. naglasila je da je rak danas postao kronična bolest zahvaljujući napretku u liječenju i većoj uključenosti pacijenata u preventivne preglede i rano otkrivanje bolesti. Istaknula je važnost preventivnih zdravstvenih pregleda za osobe starije od 40 godina te ulaganja u terapije, pri čemu je fond za posebno skupe lijekove u posljednjih deset godina povećan četiri puta.

Voditelj Registra za rak, izv. prof. dr. sc. Mario Šekerija, upozorio je da rak, uz zdravstveni, predstavlja i demografski i društveni izazov te da će, zbog starenja stanovništva, bez dodatnih ciljanih preventivnih mjera broj oboljelih nastaviti rasti. Također, istaknuo je da unatoč porastu incidencije raka u Hrvatskoj bilježimo smanjenje mortaliteta i poboljšanje petogodišnjeg preživljenja za mnoga sijela raka.

Izvještaj “Rak u Hrvatskoj 2023./2024.” donosi i pregled dugoročnih trendova, najčešćih sijela raka po spolu i dobi te ključne pokazatelje koji su temelj za planiranje i evaluaciju nacionalnih preventivnih programa i ranog otkrivanja raka.

Podsjetimo, Svjetski dan borbe protiv raka, koji se svake godine obilježava 4. veljače, utemeljila je Unija za međunarodnu kontrolu raka (engl. Union for International Cancer Control). Ovaj dan je globalni poziv na empatiju te za ubrzanje inovacija u onkološkom liječenju i skrbi. Trenutačno je u tijeku druga godina trogodišnjeg ciklusa kampanje (2025. – 2027.) pod krovnim sloganom „Ujedinjeni u jedinstvenosti“ (engl. United by Unique).

Što je rak?
Rak je naziv za veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktički svaki dio tijela. Nastaje iz jedne stanice nizom transformacija i prelazaka iz premalignih promjena do malignih tumora. Metastaziranje, ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje se mogu proširiti na susjedne dijelove tijela i druge organe, glavni je uzrok smrti zbog maligne bolesti.

Vrste raka
Rak se može klasificirati na temelju vrste stanica od kojih polazi. Pet glavnih vrsta jesu: karcinom, sarkom, limfom i mijelom, leukemija, tumori mozga i kralježničke moždine. Simptomi koji se javljaju kod većeg broja različitih sijela raka uključuju umor, povišenu tjelesnu temperaturu i iznenadan neobjašnjiv gubitak težine, no oni nisu specifični samo za zloćudne bolesti, nego se javljaju i kod drugih bolesti i stanja.

Najčešće su zloćudne bolesti u Hrvatskoj rak debelog crijeva, rak pluća, rak dojke i rak prostate. Simptomi koji ukazuju na ove bolesti međusobno su vrlo različiti.

Rak debelog crijeva
Kod raka debelog crijeva često se spominje krv u stolici kao početni simptom, ali je važno naglasiti da se najčešće radi o takozvanom okultnom (skrivenom) krvarenju koje nije vidljivo golim okom, zbog čega je važno odazvati se na pozive u sklopu preventivnih programa kojima se stolica testira na okultno krvarenje.

Drugi česti simptom raka debelog crijeva jesu promjene u navikama pražnjenja crijeva koje traju dulje od mjesec dana (česti zatvori ili proljev) kao i sljedeći simptomi:

• – osjećaj nelagode u trbuhu
• – grčevi ili česta nadutost
• – osjećaj nedovoljnog pražnjenja
• – tanke stolice
• – neobjašnjena anemija.

Svi ovi simptomi često se pripisuju promjeni prehrane ili načina života, no oni mogu biti i zloćudne prirode, zbog čega je važan redovit odaziv na preventivne preglede, koji mogu otkriti promjene na debelom crijevu u ranoj fazi, kada su šanse za izlječenje mnogo veće.

Rak pluća
U ranoj fazi, osim kod manjeg broja oboljelih, ovaj rak ne izaziva simptome. Najčešće se otkriva kada je već uznapredovao, zbog čega je smrtnost od ove vrste raka još uvijek visoka. Kod nekih se osoba mogu javiti:

• – dugotrajan kašalj
• – zaduha
• – teško disanje
• – promuklost
• – bol u prsima.

Od raka pluća najčešće obolijevaju pušači, kod kojih se neki od ovih simptoma javljaju i inače, stoga je važno obratiti pozornost na simptome koji ne prolaze ili su po nekom svom obilježju drugačiji od onih koje inače doživljavate.

Rak dojke
Najčešće se navodi kvržica na dojci, a kod velikog broja žena dolazi i do drugih promjena:

• – iscjedak iz bradavice
• – uvlačenje bradavica
• – pojava „narančine kože“ na dojci
• – udubljenja
• – otekline
• – crvenilo
• – zadebljana koža.

U trenutku kada se kvržica može napipati ili je došlo do navedenih promjena na dojci, rak je često već uznapredovao. Stoga su važni redoviti preventivni pregledi (mamografija odnosno ultrazvuk), kojima se rak dojke može otkriti u fazi u kojoj se još ne može napipati.

Rak prostate
Rak prostate najčešći je novodijagnosticirani rak u muškaraca u Hrvatskoj. Najčešći simptomi raka prostate jesu:

• – teškoće s mokrenjem (otežano mokrenje, osjećaj nepotpunog pražnjenja, krv u mokraći ili ejakulatu)
• – erektilna disfunkcija.

Navedeni simptomi mnogo češće upućuju na benigno povećanje prostate, no ako se radi o muškarcu starije dobi ili ako je netko u njegovoj obitelji bolovao od raka prostate, važno je posjetiti liječnika u slučaju pojave simptoma.

Europski kodeks protiv raka (ECAC)
Europski kodeks protiv raka (ECAC) nastao je na inicijativu Europske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj je ECAC-a informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje. Sve preporuke ECAC-a jednostavne su i pojedinac ih se može pridržavati u svakodnevnom životu, a da pritom nisu nužan preduvjet posebna znanja i vještine.

Preporuke možete pročitati ovdje.