SVJETSKI DAN VODA
Svjetski dan voda ove godine se obilježava pod sloganom “Gdje voda teče, raste jednakost”.
Autor/izvor:D.Š./MUP RCZ Foto/Izvpr:MUP RCZ
22.03.2026.
Svjetski dan voda prvi je puta obilježen 22. ožujka 1993. godine. UN-Water, tijelo koje koordinira UN-ov rad na području vodoopskrbe i odvodnje, svake godine određuje temu Svjetskog dana voda kao odgovor na aktualni ili budući izazov. Na taj se dan – izborom teme, raznim aktivnostima i radionicama – promovira voda i upozorava kako više od 2 milijarde ljudi živi bez pristupa vodi za piće, a ovogodišnja tema “Voda i rod“ (engl. Water and Gender) fokusira se na ulogu vode u postizanju rodne ravnopravnosti uz slogan “Gdje voda teče, raste jednakost“ (engl. „Where Water Flows, Equality Grows”).
Ovogodišnja tema ukazuje na činjenicu kako nedostatak vode značajnije pogađa žene i djevojčice i to osobito u siromašnijim dijelovima svijeta gdje najviše dolazi do izražaja koliko su nejednakost spolova i nedostatak vode međusobno povezani. Prema UN-ovim podacima još uvijek na svijetu ima oko 2,2 milijarde ljudi, odnosno oko 27% ženske populacije koji žive bez pristupa sigurnoj vodi. U većini predjela koji se suočavaju s nestašicom vode, za prikupljanje vode odgovorne su žene i djevojčice. Osim navedenog, pristup sigurnim sanitarnim uvjetima ključan je za žensko zdravlje. Jednakost u pogledu dostupnosti vode povezana je s boljim zdravljem, ali i rastom gospodarstva što direktno utječe na pristup obrazovanju te boljim životnim prilikama i mogućnostima. Klimatske promjene i onečišćenje okoliša kojima svjedočimo dovode do sve češćih i izraženijih suša i poplava te smanjene dostupnosti vode. Dostupnost vode je sve manje predvidljiva, a izvori vode sve više onečišćeni. Sve to ranjivijim zajednicama, pogotovo u siromašnijim dijelovima svijeta, još više otežava pristup sigurnoj vodi.
I u Hrvatskoj Svjetski dan voda prilika je za podsjećanje na važnost vodnih resursa s kojima raspolažemo, ali i za pogled u budućnost jer klimatske promjene mijenjaju vremenske obrasce. Suše i poplave više nisu iznimka pa mogu izazvati redukcije i privremene nestašice pitke vode, te štete i gubitke u poljoprivredi.
Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova nastoji odgovoriti na izazove u okviru svojih nadležnosti. Temeljni nacionalni dokumenti kao što su: Strategija upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine, Procjena rizika od katastrofa za RH, Procjena sposobnosti za upravljanje rizicima, kao i dokumenti važni za kritičnu infrastrukturu rezultat su rada Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa kojom koordinira Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova.
Svijest o rizicima od katastrofa
Podizanje svijesti i angažman zajednice ključni su za izgradnju otpornosti Republike Hrvatske. Ravnateljstvo civilne zaštite kontinuirano provodi projekte i edukacije, informira javnost putem interneta i medija, a u svoje nedavne aktivnosti uvrstilo je i provedbu istraživanja stanja svijesti o rizicima od katastrofa i velikih nesreća. Istraživanje je napravljeno na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika i njime je utvrđeno kako u prosjeku građani smatraju značajnima štete i gubitke od prirodnih prijetnji. Većina ispitanika ocijenila je kako klimatske promjene jako utječu na učestalost i ozbiljnost prijetnji.
Obilježavanje Svjetskog dana voda stoga prilika je za podsjećanje kako blagodat pitke vode i boljih sanitarnih uvjeta nije zajamčena budućim generacijama, već je važno stalno djelovati na smanjivanju rizika od katastrofa, osobito od suše na koju imaju utjecaj i klimatske promjene.
Štete koje svake godine stvara suša nisu zanemarive. Naprotiv, ukupna procijenjena šteta od suše u 2024. godini iznosila je 196 milijuna eura ili 85 % ukupne vrijednosti šteta od svih prirodnih nepogoda. Razvijene mediteranske zemlje Europske unije poput Španjolske, Italije i Francuske od suše i drugih vremenskih nepogoda imale su u 2025. godini štete preko 10 milijardi eura, a dodatni razlog za zabrinutost je procjena znanstvenika kako će se do 2029. godine te brojke utrostručiti.
Kako bi osigurali promjene, vodom je potrebno oprezno ophoditi i aktivno pridonositi njenom očuvanju i zaštiti, jer pristup pitkoj vodi ima puno veći značaj od samog preživljavanja.
