ODRŽANA 6. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA DONJEG MIHOLJCA
Gradsko vijeće grada Donjeg Miholjca donijelo niz razvojnih i strateških odluka.
Autor:D.Š.
19.02.2026.
Na 6. sjednici Gradskog vijeća Grada Donjeg Miholjca, održanoj u srijedu (18. veljače) vijećnici su raspravljali o nizu točaka od značaja za daljnji razvoj grada i unaprjeđenje kvalitete života njegovih građana. a koje obuhvaćaju područja kulture, prostornog planiranja, gospodarstva, upravljanja imovinom te zaštite od prirodnih nepogoda i požara. Nakon usvajanja zapisnika s prethodne sjednice, pod točkom 2. dnevnog reda, Pitanja, prijedlozi, komentari i mišljenja vijećnika, vijećnik Boris Ćupurdija, nezadovoljan pisanim odgovorom na pitanje koji je tražio na prethodnoj sjednici ponovio je pitanje sa prethodne sjednice , te zamolio odgovor na pitanje, a ne citiranje zakona i članaka Statuta Turističke zajednice.
Nakon točke 2. dnevnog reda, na sjednici je usvojeno Izvješće o radu Gradske knjižnice Grada Donjeg Miholjca za 2025. godinu te Plan i programa rada za 2026. godinu, čime je potvrđena kontinuirana potpora razvoju kulturnih sadržaja i obrazovnih aktivnosti u lokalnoj zajednici. Ravnatelj Gradske knjižnice Grada Donjeg Miholjca, Luka Balković rekao je da je Gradska knjižnica Donji Miholjac i u 2025. godini nastavila djelovati kao važno kulturno i informacijsko središte za građane Donjeg Miholjca i okolnih mjesta, s ciljem poticanja čitanja, cjeloživotnog učenja i razvoja kulturnog života u lokalnoj zajednici.
Tijekom 2025. godine nabavljeno je 1.338 novih jedinica knjižnične građe, s posebnim naglaskom na dječju literaturu, didaktičke materijale i fond na stranim jezicima. U sklopu projekta „Rastimo uz priču“ u knjižnicu je učlanjen značajan broj djece vrtićke dobi, kao i njihovih roditelja. Unatoč ograničenim kadrovskim kapacitetima, realizirano je 15 književnih susreta te više od 20 radionica i različitih programa i manifestacija, uključujući „Rastimo uz priču“, „Perivoj knjiga“, „Ljeto u knjižnici“, „Lov na fotku“ te obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige.
Kao posebno priznanje uspješnom radu, Balković je istaknuo kako je knjižnica u 2025. godini dobila nagradu „Knjižnica godine“, koju dodjeljuje Hrvatsko knjižničarsko društvo, čime je potvrđena kvaliteta, inovativnost i vidljivost njezina rada na nacionalnoj razini.
Što se tiče Plana i programa rada Gradske knjižnice Donji Miholjac za 2026. godinu, ravnatelj je rekao kako je program usmjeren jna osiguravanje kontinuiranog pristupa znanju, informacijama i kulturnim sadržajima za građane svih dobnih skupina te na daljnje jačanje uloge knjižnice kao kulturnog i informacijskog središta lokalne zajednice.
Balković je dodao da zbog nedostatnog broja djelatnika se rad s korisnicima trenutno odvija u smanjenom opsegu, uz istodobno obavljanje stručnih knjižničarskih i administrativnih poslova. U tijeku je postupak provedbe natječaja za zapošljavanje još jednog djelatnika.
U 2026. godini planira se kontinuirana nabava knjižne i neknjižne građe te daljnji razvoj fonda knjiga na stranim jezicima, sukladno financijskim mogućnostima. Predviđena je provedba raznovrsnih programa za sve skupine korisnika i širu javnost, a programi će i nadalje biti usmjereni na rad s djecom i mladima te na razvoj digitalne i informacijske pismenosti građana, osobito umirovljenika.
Vijećnici su također usvojili izmjene i dopune urbanističkih planova uređenja, uključujući plan za naselje Donji Miholjac, Industrijsku zonu, te Zonu Borik radi usklađenje s novom zakonskom regulativom, propisima i dokumentima te s novim Pravilnikom o prostornim planovim, i usklađenje s posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, kao i usklađenje s Prostornim planom uređenja Osječko-baranjske županije s ciljem stvaranja preduvjeta za daljnji infrastrukturni i gospodarski razvoj.
Raspravljalo se i o raspolaganju gradskom imovinom, odnosno o prodaji građevinskog zemljišta u Industrijskoj zoni Janjevci .
Što se tiče raspolaganja, odnosno prodaje zemljišta u Industrijskoj zoni, vijećnik Dino Kurtagić istaknuo je kako ga u cijelom procesu prodaje zemljišta u industrijskoj zoni Janjevci osobno smeta nekoliko ključnih stvari. Podsjetio je da su i drugi, prethodni ponuditelji koji su sudjelovali na natječaju uglavnom odbijeni zbog administrativnih propusta, nedostatka potpisa, pečata ili pojedinih dokumenata dok je tek jedna ponuda bila odbijena zbog neusklađenosti s pravilnikom, i to zato što se odnosila na otvorenu proizvodnju na javnim površinama, što nije prihvatljivo prema uvjetima natječaja.
Naglasio je kako su sve predmetne parcele iznimno velike, a domaći poduzetnici često se prijavljuju s vrlo malim stvarnim potrebama , primjerice za 200 do 400 kvadrata ok traže parcele površine od jednog do jednog i pol hektara. Kao primjer naveo je tvrtku Žitar d.o.o., čija je ponuda, iako formalno usklađena s pravilima, podnesena za čak šest hektara zemljišta uz plan zapošljavanja deset novih radnika. Prema njegovim riječima, provedena analiza pokazuje da bi, uz takav omjer zapošljavanja, uskoro cijela zona bila nedostatna ako bi se nastavio trend zapošljavanja jedne do dvije osobe po hektaru.
Dodao je da je u idejnom projektu, koji je dostavljen uz ponudu, predviđena izgrađenost na četiri parcele znatno ispod očekivane, prosječno između 20 i 30%. Smatra da minimalna izgrađenost od 10 ili 20% na tako velikim parcelama nema smisla te da je potrebno preispitati takve kriterije. Istaknuo je kako je zajedno s kolegama analizirao prostorni i urbanistički plan industrijske zone Janjevci te ih usporedio s praksom drugih, usporedivih zona u Hrvatskoj. Podsjetio je i na radnu skupinu iz prethodnog saziva koja je donijela određene zaključke, ali oni nisu sustavno implementirani.
Kurtagić smatra da bi uvjete natječaja trebalo postrožiti, osobito u pogledu minimalne izgrađenosti i zapošljavanja po hektaru. Upozorio je na nelogičnost situacije u kojoj na dva hektara industrijske zone radi jedna ili dvije osobe, što je, kako je slikovito naveo, manje od broja ljudi koji rade na poljoprivrednoj površini iste veličine. Postavio je i pitanje opravdanosti subvencionirane prodaje zemljišta uz jeftinu komunalnu infrastrukturu koju financira grad, ako se pritom ne ostvaruje stvarni strateški interes i značajnije zapošljavanje.
Posebno je problematizirao rok zabrane prodaje zemljišta, koji je trenutno određen na pet godina. Smatra da je to prekratko razdoblje te da bi, po uzoru na druge industrijske zone, taj rok trebao iznositi najmanje deset godina kako bi se spriječila preprodaja subvencioniranog zemljišta bez stvarne realizacije projekata. Naglasio je da nema ništa protiv prodaje po komercijalnoj cijeni, ali da subvencionirana prodaja mora biti jasno vezana uz ostvarenje strateških ciljeva, adekvatnu izgrađenost i zapošljavanje.
Istaknuo je i kako su gradske vlasti često fleksibilne u kontroli ispunjavanja uvjeta nakon izgradnje, što dodatno otvara prostor za zlouporabe.
Zaključno je naglasio da je s pojedinim poduzetnicima u profesionalnim ili privatnim odnosima te da ne želi da se njegove primjedbe tumače osobno, već isključivo kao pokušaj unaprjeđenja sustava. Smatra da cilj ne smije biti postavljanje nerealnih uvjeta koji bi obeshrabrili investitore, već postizanje ravnoteže: poticanje poduzetništva uz jasno definirane kriterije koji će spriječiti trgovanje zemljištem po povlaštenim uvjetima bez stvarne realizacije projekata i zapošljavanja. (Opširnije u Audio zapisu 1)
Gradonačelnik Dražen Trcović na komentar vijećnika Kurtagića izjavio je kako će se zasigurno pristupiti izmjenama i dopunama postojeće odluke o prodaji zemljišta u Industrijskoj zoni Janjevci. Smatra da bi, kada je riječ o kupoprodaji nekretnina, uvjeti mogli biti i povoljniji, ali uz znatno strože i jasnije definirane garancije koje bi osigurale da se planirani projekti doista i realiziraju.
Istaknuo je da je po preuzimanju dužnosti 5. lipnja detaljnije analizirao stanje parcela i interes potencijalnih kupaca te zaključio kako u zoni još uvijek postoji znatan broj raspoloživih površina. Naglasio je da je zona, na sreću, prostorno velika te da još nije kasno za donošenje promišljenih odluka i korektivnih mjera.
Gradonačelnik je također iznio mišljenje da bi pojedine veće parcele trebalo parcelirati na manje cjeline kako bi se omogućilo uključivanje manjih obrtnika i poduzetnika koji nemaju potrebe za velikim površinama. Prema njegovim riječima, nije opravdano nuditi isključivo velike parcele poduzetnicima kojima je za poslovanje dovoljno nekoliko stotina četvornih metara objekta. U suprotnom, otvara se prostor za potencijalne manipulacije u budućem poslovanju, budući da Grad ne može unaprijed procijeniti stvarne i iskrene namjere svakog investitora.
Najavio je da će u jednom od narednih razdoblja biti pripremljena odluka o izmjenama uvjeta kupnje parcela u Industrijskoj zoni Janjevci. U tom kontekstu planira se i konkretna parcelacija određenih većih čestica na više manjih, kako bi se zadovoljile potrebe poduzetnika kojima su dovoljne površine od otprilike 1.000 do 1.500 četvornih metara, što je, kako je naveo, sasvim primjereno za izgradnju objekata od nekoliko stotina kvadrata u kojima se može obavljati proizvodna ili uslužna djelatnost.
Dodao je da postoje i pojedine čestice koje trenutačno nisu u funkciji građevinskog zemljišta, ali će se razmotriti njihovo drugačije oblikovanje i prenamjena kako bi se racionalnije iskoristio prostor i formirale nove, funkcionalne građevinske parcele.
Zahvalio je na izrađenoj analizi te najavio daljnju suradnju sa svim zainteresiranim dionicima u kreiranju budućih uvjeta. Naglasio je da je postojeće stanje u velikoj mjeri naslijeđeno, uz određene pravne i prostorne okvire koje je potrebno poštovati, ali da će se u budućnosti provesti izmjene koje će vjerojatno biti strože u pogledu izgradnje i realizacije projekata, uz istodobno povoljnije uvjete stjecanja zemljišta za one koji se namjeravaju ozbiljno baviti proizvodnjom i poduzetništvom.
Zaključno je istaknuo da su predmetne nekretnine iznimno vrijedne, iako se trenutno nude pod vrlo povoljnim uvjetima, zbog čega je nužno osigurati mehanizme koji će spriječiti eventualne zlouporabe i špekulativne namjere. (Opširnije u Audio zapisu 2)
Na sjednici je usvojena i Odluka o prijenosu poslovnog udjela
Osječko-baranjske županije u trgovačkom društvu MIHOLJAČKI PODUZETNIČKI CENTAR Lokalna razvojna agencija d.o.o. na Grad Donji Miholjac, a kojom bi Grad Donji Miholjac postao većinski vlasnik, s ukupno 69,99 % poslovnih udjela. Grad bi pritom imao dva udjela: jedan u visini od 40% (3.999 poslovnih udjela) i drugi u visini od 29,99 %. Preostali poslovni udio, u visini od 30,01 %.
Pored navedenog, na sjednici je usvojen Zaključako usvojanju Izvješća o izvršenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu, Zaključak o usvajanju Izvješća o ostvarivanju programa korištenja sredstava ostvarenih od zakupa, prodaje, prodaje izravnom pogodbom, privremenog korištenja i davanja na korištenje izravnom pogodbom poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republika Hrvatska na području Grada Donjeg Miholjca za 2025. godinu, Zaključak o usvajanju Izvješća o primjeni agrotehničkih mjera i mjera uređenja i održavanja poljoprivrednih rudina na području Grada Donjeg Miholjca u 2025. godini, te donesen Provedbeni plana unaprjeđenja zaštite od požara za 2026. godinu.
