POLAZAK U JASLICE I VRTIĆ: KAKO POMOĆI DJETETU I OLAKŠATI MU PRILAGODBU?
Polazak u jaslice odnosno vrtić velika je promjena u životu svakog djeteta budući da dijete iz sigurnosti svoje obitelji dolazi u nepoznatu sredinu i među nepoznate osobe koje se počinju brinuti o njemu.
Autor/Izvor:D.Š./DVPDM
Foto/Izvor: Ilustracija Lrcl/Pb
Poput pripreme djeteta za školu, tako za polazak u jaslice ili vrtić dijete treba postepeno osamostaljivati, podučavati ga da se samostalno hrani i oblači, te ga pomalo navikavati na odvojenost od majke (koliko god to i majci i djetetu bilo teško). Adaptacija je razdoblje prilagođavanja djeteta na vrtić, uspostavljanja socioemocionalnih veza i komunikacije između odgojitelja, djeteta i roditelja u kojem se dijete, odgajatelj, ali i roditelj prilagođavaju novonastaloj situaciji. Adaptacija na vrtić podrazumijeva krizu zato što se u djetetovom životu previše toga mijenja, primjerice odnos prema njemu, njegova prava, pojavljuju se nove obaveze. Navedeno traži vrijeme i prilično visoke adaptivne sposobnosti djeteta, osobito kada je riječ o jedincu u obitelji. Ako govorimo psihološkim terminima, govorimo o teoriji potreba, prema tome, mogli bismo reći da djeci trebamo zadovoljiti potrebu za sigurnošću i pripadanjem. Zadatak je vrtića, dakle, osigurati sigurno i stabilno okružje, atmosferu u kojoj se razumiju, prihvaćaju i podržavaju djetetovi osjećaji.
Kako bi prilagodba djetetu prošla što bezbolnije i brže, pripremite dijete na jaslice/vrtić:
• Odgovorite na sva djetetova pitanja o vrtiću, pričajte djetetu
što se u vrtiću radi, o igračkama i igri, druženju, novim
prijateljima, zabavi, …
• Recite djetetu tko će ga voditi u vrtić i tko će dolaziti po njega.
• Povremeno s djetetom prošećite do vrtića.
• Polazak u vrtić tretirajte kao normalnu stvar u životu djeteta. Objasnite djetetu da je vrtić njegov posao kao što i Vi imate
svoj. Ne pokazujte tugu, strah, uznemirenost, ali niti pretjeranu
radost. Ukoliko je roditelj uplašen i uznemiren zbog odvajanja, bit
će i dijete.
• Nikad ne prijetite djetetu vrtićem, npr. „u vrtiću ćeš morati sve
pojesti, spavati, slušati, itd.“ jer tako dijete odbijate od vrtića.
• Zajedno s djetetom pripremite „torbicu“ za jaslice/vrtić.
Moguća ponašanja u vrijeme prilagodbe:
Protest (otvoreno negodovanje, burne reakcije kod rastajanja, plač,
grčevito držanje za roditelje, odbijanje komunikacije) – buna protiv nove situacije; rastanak kao krizni trenutak – primirivanje nakon odlaska roditelja
Kratkotrajno bez protesta (interes za igračke i prijatelje; buna kada
shvate da je odlazak u vrtić svakodnevan)
Bez protesta
• mogući sukobi s drugom djecom zbog razdražljivosti
• moguće promjene i kod kuće (regresija – razlog: želja djeteta da bude zaštićeno; prkos, napadi bijesa, destruktivna ponašanja; psihosomatske tegobe (bolovi u trbuhu, glavobolje); poremećaji u govoru; pretjerana vezanost za roditelje)
Nužno ostvariti suradnju s odgojiteljima
• po povratku iz vrtića dobro je više vremena provoditi s djetetom: pružiti nježnost, šetati, pričati priče, igrati se, pokazivati interes za doživljaje iz vrtića, …
Prvih dana u vrtiću/jaslicama
• planirajte nekoliko dana godišnjeg odmora kako biste bili s djetetom
• omogućite djetetu postupno produžavanje boravka (prvih dana par
sati)
• dopustite djetetu da, ako to želi, ponese u jaslice/vrtić omiljenu
igračku ili predmet (osjećat će se sigurnije)
• dođite po dijete u vrijeme u koje ste mu obećali doći, nemojte kasniti – ne držite li se dogovora, dijete će postati nesigurno i nepovjerljivo
• u tijeku prilagodbe važan je redovit polazak jaslica/vrtića jer,
izostajanjem djeteta (ako nije bolesno), vrijeme prilagodbe se
produžava u periodu prilagodbe
I ovo je važno:
• prilikom dolaska u jaslice/vrtić dijete mora biti zdravo
• prilikom prvog dolaska u jaslice/vrtić liječničku potvrdu uručite odgojiteljima jer bez liječničke potvrde dijete ne može ući u skupinu (zbog vlastite sigurnosti i sigurnosti drugih) – ako ste ju dobili od pedijatra / liječnika
• svakodnevna obaveza roditelja je prije dolaska u vrtić sebi i svojim bliskim kontaktima (posebno djetetu) izmjeriti tjelesnu temperaturu
• u slučaju povišene tjelesne temperature i drugih znakova zaraznih bolesti obavijestiti liječnika ili epidemiologa (dijete se u tom slučaju ne dovodi u vrtić već se postupa po datim naputcima)
• bolesna stanja zbog kojih dijete NE MOŽE boraviti u dječjem vrtiću su:
povišena temperatura, povraćanje, proljev, akutne zarazne bolesti (vodene kozice, šarlah, mononukleoza), angina, konjuktivitis, dječje gliste, uši u kosi, veće imobilizacije i sl.
U SLUČAJU DA VAŠE DIJETE IMA ALERGIJU NA HRANU ILI NEKI DRUGI SASTOJAK IZ HRANE, JAVITE PRIJE DOLASKA DJETETA U VRTIĆ.
Prvi dan ponesite:
Potvrdu o obavljenom sistematskom pregledu djeteta – ako ste dobili potvrdu od svog pedijatra/liječnika
• papuče; rezervnu odjeću (majica, hlačice, gaćice, čarapice, …)
• omiljenu igračku, dekicu (za spavanje); bočicu, dudu ako inače koristi; pelene, vlažne maramice, ubruse
• čašu/šalicu od tvrde plastike iz koje će dijete piti u vrtiću
( Sve obilježiti inicijalima djeteta)
Kada potražiti pomoć?
U slučaju da problemi adaptacije traju duže od 3 do 4 tjedna obratite se za pomoć psihologu ili razgovarajte s vašim pedijatrom. Posebno to učinite ako dijete nakon navedenog razdoblja odbija jesti ili spavati, ako kod kuće loše spava ili ste primijetili bitne promjene u njegovom ponašanju koje vas zabrinjavaju.
