HRVATSKI DAN NEPUŠENJA – DAN BEZ DUHANSKOG DIMA
Korizma je pravo vrijeme za odluku o prestanku pušenja, a prestanak pušenja znači bolji, zdraviji, dulji i kvalitetniji život svih nas!
Autor/Izvor:D.Š./HZJZ OBŽ/ dr.sc. S. Samardžić/HZJZ KKŽ Foto/Izvor: Ilustracija C.A./Pb
22.02.2023.
Hrvatski dan nepušenja održava se uvijek na prvi dan korizme – Pepelnicu, budući da je to razdoblje kad većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživaju tijekom godine. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, a da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta čitavo vrijeme korizme te da nakon toga zauvijek ostanu nepušači.
Rak pluća jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u RH. Godišnje se otkrije više od 3.000 novih slučajeva raka pluća, velikom većinom u pušača. Na žalost, gotovo isti broj bolesnika umire svake godine od ove smrtonosne bolesti. Gotovo 90% svih bolesnika sa karcinomom pluća su pušači ili bivši pušači. Prema podacima Hrvatskog registra za rak za 2020. godinu u Hrvatskoj je bilo 3.084 novooboljelih (2.019 muškaraca i 1.065 žena), a u Osječko-baranjskoj županiji 232 novooboljele osobe od raka pluća (155 muškaraca i 77 žena). U 2021. godini je u Hrvatskoj od ove zloćudne bolesti umrlo 2.814 osoba (1.899 muškaraca i 915 žena), a u našoj županiji 209 osoba (139 muškaraca i 70 žena).
Prema rezultatima istraživanja „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (2019.) 38,4% odraslih puši. Najviše osoba koje puše je u dobi između 25. i 35. godine (43,6%), a muškarci (41,2%) češće puše od žena (35,7%).
Glavni je cilj Hrvatskog dana nepušenja usvajanje pozitivnog stajališta građana da je moguće prestati pušiti, kao i stvaranje pozitivnog i potpornog socijalnog okruženja za sve pušače koji žele prestati pušiti. Na taj način dajemo naš doprinos naporima Svjetske zdravstvene organizacije koja ove godine posebno upozorava na utjecaj oglašavanja duhanske industrije s ciljem mobilizacije novih pušača, osobito u populaciji mladih.
U zadnje dvije dekade, u Hrvatskoj je doneseno nekoliko zakona s ciljem kontrole i nadzora nad duhanom.
Oni su usmjereni u dva pravca – jedan je usmjeren prema politici kontrole cijena i poreza duhana te duhanskih prerađevina, a drugi je usmjeren na mjere prevencije i zaštite nepušača od izloženosti duhanskom dimu.
Mada je i prije bilo određene zakonske regulative, glavni napredak je bilo donošenje Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda 1999. To je zakon koji je donio niz novih općih mjera za smanjenje i ograničavanje uporabe duhanskih proizvoda.
To su: obavezno isticanje informacija o štetnim komponentama (katranu i nikotinu), kao i poruke o štetnosti pušenja na svakoj kutiji; prodaja duhanskih proizvoda maloljetnicima do 18 godina je bila strogo zabranjena; reklamiranje cigareta ili proizvođača cigareta, bilo direktno ili indirektno, bilo je strogo zabranjeno; zabranjeno je bilo pušenje u svim odgojno-obrazovnim ustanovama kao i zdravstvenim ustanovama (a jedino se bilo dopušteno pušiti u posebnoj prostoriji na psihijatrijskim odjelima); bilo je zabranjeno pušenje u gledalištima kazališta i kino dvorana, kao i u ugostiteljskim objektima za prodaju slastica i zdravljacima; bilo je zabranjeno pušiti u tramvajima, autobusima i avionima te nekim vlakovima.
Kasnijim dopunama zakona pokušavalo seograničiti pušenje u svim zatvorenim prostorima pa i barovima, gostionicama, no to ide teže jer u hrvatskoj javnosti postoji veća podrška za zabranu pušenja u uredima i radnom prostoru nego barovima i restoranima.
Zaključno, može se reći kako sveobuhvatna politika kontrole i nadzora nad duhanom donosi rezultate, no ipak ima još dosta prostora da se pokuša smanjiti broj pušača.
Na kraju treba spomenuti da je prije neku godinu donesen i Nacionalni program za rano otkrivanje raka bronha i pluća koji uključuje skrining ( CT snimanje za pušače) i mogućnost savjetovanja za odvikavanje od pušenja.
