25. STUDENI – MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

“Okončanje digitalnog nasilja nad svim ženama i djevojkama.”

Autor/Izvor:D.Š./VRH/URS Foto: Ilustracija VRH
25.11.2025.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog, u spomen na sestre Mirabel, političke aktivistkinje koje je 25. studenog 1960. godine u Dominikanskoj Republici dao ubiti diktator Rafael Trujillo, a za cilj ima podizanje svijesti o problemu nasilja nad ženama i djevojkama kao jednom od najraširenijih oblika kršenja temeljnih ljudskih prava. Prema podacima Ujedinjenih naroda, svaka treća žena u svijetu doživi neki oblik nasilja tijekom svog života. Vlada Republike Hrvatske ozbiljno shvaća zadaću zaštite žrtava i prevencije nasilja nad ženama, a Republika Hrvatska učinila je značajan iskorak u kažnjavanju nasilja nad ženama uvođenjem u kazneno zakonodavstvo novo kazneno djelo femicida, odnosno teškog ubojstva ženske osobe, koje karakterizira da je počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao, ranjivoj osobi, osobi koja se nalazi u odnosu podređenosti ili zavisnosti ili je počinjeno u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj.

Najzastupljeniji oblici nasilja nad ženama su nasilje u partnerskim odnosima (fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko) i seksualno uznemiravanje. Pri razumijevanju problema nasilja nad ženama, velik dio uzroka za njegovu pojavnost i perzistenciju pripisuje se rodnoj neravnopravnosti i visokoj društvenoj toleranciji na diskriminatoran tretman žena.

Žrtve nasilja, zbog iskustva nasilnog incidenta ili kroničnog nasilja, često imaju povećane potrebe za zdravstvenom pomoći. Čak i kad nisu fatalne, posljedice nasilja po zdravlje žrtve često su teške i dugotrajne, a mogu uključivati i česte ili intenzivne glavobolje, intenzivnu bol u različitim dijelovima tijela, probavne tegobe i smanjenu pokretivljost.

Inicijativa „UNiTE za okončanje nasilja nad ženama“ je višegodišnji napor za sprječavanje i iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojkama diljem svijeta pokrenuta od strane Ujedinjenih naroda 2008. godine s ciljem podrške kampanji  „Šesnaest dana aktivizma protiv rodno utemeljenog nasilja“.  Inicijativa pod organizacijom UN Women svake godine u svrhu borbe protiv globalne pandemije nasilja nad ženama poziva vlade, civilna društva, privatni sektor, medije, ali i druge fizičke i privatne osobe za sudjelovanje i organizaciju različitih aktivnosti. 

Ovogodišnjih „16 dana aktivizma“ započinje na  Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (25. studenog), te završava na  Međunarodni dana ljudskih prava (10. prosinca), djelujući pod globalnom temom „Orange the World“  — prepoznatljivoj po narančastoj boji koja simbolizira solidarnost s ciljem  stvaranja svijetlije budućnosti i svijeta bez nasilja nad ženama i djevojkama. U znak podrške UN-ovoj kampanji Europska unija simbolično će osvijetliti narančastom bojom zgrade Europskog parlamenta i drugih institucija Europske unije, pritom pozivajući na  iskazivanje podrške na nacionalnoj i lokalnoj razini članica.

Tema ovogodišnje kampanje glasi “Okončanje digitalnog nasilja nad svim ženama i djevojkama“
U skladu sa obilježavanjem 30. godišnjice Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje ovogodišnja kampanja UNiTE pod vodstvom Glavnog tajništva UN-a fokusira se na jednu od najbrže rastućih oblika zlostavljanja – digitalnog nasilja nad ženama i djevojkama. Tema ovogodišnje kampanje glasi „Okončanje digitalnog nasilja nad svim ženama i djevojkama“, te ističe kako upravo digitalna sigurnost čini okosnicu rodne ravnopravnosti.

Digitalno nasilje nad ženama poznato je još kao i tehnologijom potpomognuto nasilje nad ženama i djevojkama (engl. Technology Facilitate Violence againts Women and girls —TF VAWG), te tehnologijom potpomognuto rodno utemeljeno nasilje  (engl. Technology Facilitated Gender-base Violence — TF GBV), a definirano je kao djelo počinjeno ili potpomognuto korištenjem informacijskih komunikacijskih tehnologija i/ili drugih digitalnih alata koji mogu rezultirati fizičkom, seksualnom, psihičkom, socijalnom, političkom ili ekonomskom  štetom, te drugim povredama ljudskih prava i sloboda.

U ovu vrstu nasilja  možemo svrstati široki raspon  korištenja digitalnih alata za uhođenje, uznemiravanje i zlostavljanje žena i djevojaka pod koje spadaju radnje poput: zlouporabe i neovlaštenog dijeljenja snimki intimnog sadržaja (osvetnička pornografija); elektroničko nasilje i nasilje na internetu; zloupotreba  umjetne inteligencije u svrhu stvaranja slika lažnog sadržaja (tzv. deepfake), odnosno slika seksualnog eksplicitnog sadržaja; govori mržnje i širenje dezinformacija putem medijskih platformi; objavljivanje privatnih informacija (doxxing); uhođenje putem mrežnih platformi; dezinformiranje; online vrbovanje i seksualno iskorištavanje (grooming); lažno predstavljanje korištenjem nepostojećeg identiteta (catfishing) i dr. Prema dostupnim podacima najviše prevladavajući oblici online nasilja su dezinformacija i klevetanje.

Iako su sve skupine žena i djevojaka u opasnosti od jednog od oblika digitalnog nasilja, određene skupine žena su u većem riziku. To se prvenstveno odnosi na žene koje se nalaze i djeluju u javnoj sferi svakodnevnog života poput novinarki i aktivistkinja za ljudska prava, gdje je najmanje 73% žena doživjelo jedan od oblika digitalnog nasilja. Vrlo ugrožena skupina su i djeca, odnosno djevojčice, gdje prema zadnje dostupnim podacima, unutar godine dana najmanje 300 milijuna djece bilo je pogođeno nekim oblikom online seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja.

Najveće izazove u sprječavanju i borbi protiv digitalnog nasilja u budućnosti predstavlja razvoj umjetne inteligencije ali i sve veća pojava aktera protiv ljudskih prava koji vrlo spretno koriste digitalne prostore kako bi unazadili prava žena pritom stvarajući neprijateljsko digitalno okruženje za žene i djevojke što dovodi do manifestacije oblika digitalnog nasilja poput elektroničkog nasilja, te zlostavljanja i prijetnji nasiljem, pritom posebno ciljajući na žene prisutne u javnoj sferi života, što kao posljedicu dovodi do narušavanja ravnopravnosti spolova.

Brzi rast i razvoj umjetne inteligencije u mnogome ima vrlo intenzivirajući učinak na jačanje tehnologijom potpomognutog nasilja nad ženama i djevojkama, no umjetna inteligencija isto tako može ostvariti i pozitivni učinak u sprječavanju digitalnog nasilja nad ženama razvojem različitih digitalnih alata poput aplikacija za filtriranje elektroničkog zlostavljanja,  aplikacija koje povećavaju sigurnost žena na način da omogućuju međusobno povezivanje i dijeljenje međusobne lokacije kao dodatnu stavku osobne sigurnosti.